Novi podaci Eurostata otkrivaju da je 2025. godine 30 posto građana EU-a bilo bez odmora zbog financijskih poteškoća, a sindikalna čelnica upozorava na "ozbiljnu krizu kvalitetnih radnih mjesta".
Dok se milijuni Europljana upravo spremaju na zasluženi ljetni predah, gotovo trećina njih taj luksuz ne može ni zamisliti. Prema najnovijim podacima Eurostata, u 2025. godini čak tri od 10 građana Europske unije u dobi od 16 ili više godina nije si moglo priuštiti ni tjedan dana odmora izvan vlastitog doma.
Taj zabrinjavajući udio porastao je za 0,5 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije, što ukazuje na pogoršanje financijske situacije značajnog dijela stanovništva. Ipak, gledajući širu sliku, u posljednjih deset godina zabilježen je pad od 7,7 postotnih bodova, što sugerira da je situacija dugoročno ipak nešto bolja.
Razlike među državama članicama su drastične. Najveći udio ljudi koji si nisu mogli priuštiti tjedan dana ljetovanja prošle je godine zabilježen u Rumunjskoj, Grčkoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Te iste zemlje, s izuzetkom Mađarske, prednjače i po udjelu mladih koji žive u uvjetima teške materijalne i socijalne deprivacije.
Na suprotnom kraju spektra nalaze se Luksemburg, Švedska i Nizozemska, gdje je broj građana koji ne mogu priuštiti odmor najmanji u cijeloj Uniji. Kao glavni krivci za ovakvo stanje navode se rastući troškovi smještaja, prijevoza i hrane, uz istovremeni pad kupovne moći.
Esther Lynch, glavna tajnica Europske konfederacije sindikata, u izjavi za platformu Europe in Motion nije štedjela riječi. "Odmor s obitelji ili prijateljima važan je za naše fizičko i mentalno zdravlje", rekla je Lynch. "Nakon što smo cijelu godinu naporno radili, to je najmanje što bi zaposleni ljudi trebali imati, ali svake godine to sve više postaje luksuz za nekolicinu."
Lynch je podatke Eurostata nazvala dokazom da se Europa suočava s "ozbiljnom krizom u pogledu kvalitetnih radnih mjesta". Ustvrdila je kako je to izravna posljedica odluka vlada i poslodavaca koji biraju nesigurna, slabo plaćena radna mjesta, zbog čega milijuni ostaju "zarobljeni u poslovima bez pogodnosti kolektivnog pregovaranja, suočavajući se s nesigurnim uvjetima rada, uključujući ekstremne vrućine".
"Dok političari koriste ljetni godišnji odmor, radnici se bore s požarima, rade na poljima i u skladištima po rekordnim vrućinama i bez jamstva da će biti dovoljno plaćeni da si sami priušte odmor", poručila je Lynch.
Podaci o turističkim navikama dodatno oslikavaju ovu podjelu. Sedam od deset putovanja europskih turista u 2024. godini bilo je unutar vlastite zemlje. Prednjači Rumunjska s 90 posto domaćih putovanja, a slijede je Španjolska s 88 posto te Francuska, Portugal i Grčka s po 85 posto.
Suprotno tome, stanovnici Luksemburga (78 posto), Belgije (62 posto) i Malte (48 posto) znatno češće biraju inozemne destinacije unutar EU-a. Kad se Europljani i odluče na put, ono unutar granica bloka u prosjeku traje četiri noći, dok se za odredišta izvan EU-a izdvaja dvostruko više vremena, prosječno osam noći.
