Graditeljstvo u padu: Stranci dobili 40 posto manje dozvola

Hrvatsko tržište rada drugu godinu zaredom bilježi pad oslanjanja na inozemnu radnu snagu. Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), do kraja srpnja 2026. godine izdano je oko 106.000 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. To je otprilike 9.000 manje nego u istom razdoblju prošle godine i čak 25.000 manje u odnosu na rekordnu 2024. godinu, kada je u prvih sedam mjeseci izdano 131.000 dozvola.

Od ukupnog broja ovogodišnjih dozvola, njih 41.716 izdano je za novo zapošljavanje, 41.388 za produljenje postojećih dozvola, a 23.291 odnosi se na sezonske radnike. Ovi podaci sugeriraju konsolidaciju tržišta nakon stupanja na snagu novog Zakona o strancima, koji je postrožio uvjete za dobivanje radnih dozvola s ciljem uvođenja reda i osiguravanja boljih uvjeta rada.

Nepalci u padu, Filipinci u usponu

Najveći pad zapošljavanja zabilježen je kod radnika iz Nepala. Za njih je u prvih sedam mjeseci ove godine izdano oko 14.500 dozvola, što je 6.000 manje nego lani, čime su s drugog mjesta pali na četvrto. Istodobno, najveći rast bilježe radnici s Filipina, za koje je izdano oko 5.000 dozvola više. S ukupno 15.700 dozvola, Filipinci su sada treća najbrojnija skupina stranih radnika.

Na vrhu liste i dalje su radnici iz regije. Državljanima Bosne i Hercegovine izdano je gotovo 20.000 dozvola, a radnicima iz Srbije oko 18.000. Slijede Filipini, Nepal, Sjeverna Makedonija (10.000), Indija (6.000), Uzbekistan (4.500), Kosovo (3.800), Egipat (2.000) i Albanija (1.800). Osim kod Nepalaca, pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je i kod radnika iz BiH, Srbije, Indije, Bangladeša i Egipta.

Graditeljstvo izgubilo 17.000 dozvola

Najdramatičnije promjene događaju se u građevinskom sektoru. U prvih sedam mjeseci 2024. poslodavci su ishodili oko 44.000 radnih dozvola za strance. Lani je taj broj pao na 33.000, a ove godine na svega 27.000. To znači da je graditeljstvo u samo dvije godine izgubilo čak 17.000 radnih dozvola, odnosno gotovo 40 posto, što bi moglo upućivati i na usporavanje građevinske aktivnosti.

Za razliku od graditeljstva, turizam i ugostiteljstvo pokazuju stabilnost. U tom je sektoru ove godine izdano oko 43.700 radnih dozvola, što je 2.000 više nego lani i tek 400 manje nego rekordne 2024. godine. Strani radnici u hrvatskom turizmu postali su konstanta bez koje se više ne može.

Borba za prava domaćih i stranih radnika

S rastućim brojem stranih radnika raste i važnost zaštite njihovih prava. Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), jedini strukovni sindikat u turizmu, nastavlja s informiranjem stranih radnika o uvjetima rada i ulozi sindikata. Granski kolektivni ugovor primjenjuje se i na njih, no u praksi je priznavanje minulog rada i dalje složeno, posebno za radnike iz dalekih zemalja.

Novi kolektivni ugovor s poslodavcima potpisan je krajem ožujka 2026., a primjenjuje se od 1. svibnja. Jedna od novosti je povećanje minimalnih plaća u ugostiteljstvu od 25 do 28 posto, usklađeno s rastom minimalne plaće u Hrvatskoj. Ipak, time je smanjena razlika između najjednostavnijih i najsloženijih poslova, što demotivira radnike na zahtjevnijim pozicijama.

"To je za naše radnike dosta veliko opterećenje pa smo, primjerice, u kolektivnim pregovorima tražili svojevrsnu naknadu za mentorstvo, što, međutim, nije prošlo", izjavio je Roberto Erman, sindikalni povjerenik STUH-a za Istru i Kvarner.

Erman je dodao kako domaći radnici, uz redovni posao, često moraju mentorirati i podučavati strane kolege, što im stvara dodatno opterećenje. Problem su i dalje ugovori sa specijalnim ovlastima, koji bi, prema tumačenjima pravnika, trebali biti rezervirani za mali broj istinski menadžerskih pozicija. Hrvatska ostaje zemlja s najvećom sezonalnošću u Europi, što uz razinu plaća i težinu posla dodatno otežava rješavanje kadrovskih pitanja u turizmu.