HGSS: 75% unesrećenih su domaći
Pripadnik HGSS-a Petar Prpić u Studiju 4 HRT-a otkrio je da se percepcija javnosti o spašavanju stranih turista u japankama ne poklapa sa stvarnim brojkama.
Pripadnik HGSS-a Petar Prpić u Studiju 4 HRT-a otkrio je da se percepcija javnosti o spašavanju stranih turista u japankama ne poklapa sa stvarnim brojkama.
Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) tijekom ljetne sezone svakodnevno je na terenu, a prema riječima Petra Prpića, pripadnika HGSS-a, dnevno u prosjeku imaju tri do četiri akcije. Gostujući u Studiju 4 HRT-a 13. kolovoza 2026. godine, Prpić je opisao kako teče ovogodišnja sezona spašavanja.
"Ljeto je intenzivno, ali ništa na što nismo navikli dosad. Pripadnici HGSS-a svakodnevno su na terenu, dnevno imamo tri do četiri akcije. Tu smo 0-24, kao i uvijek", rekao je Prpić za HRT.
Prpić se osvrnuo na uvriježenu predodžbu javnosti da HGSS najčešće spašava strane turiste koji u neprimjerenoj obući odlaze na zahtjevne planinske terene. Brojke, međutim, govore sasvim drugu priču. Prema podacima koje je iznio Prpić, čak 75 posto unesrećenih su hrvatski državljani, dok su stranci u japankama rijetkost - manje od jedan posto svih intervencija. "Percepcija javnosti je da su to većinom stranci u japankama, ali brojke kažu drugačije. 75 posto onih koje HGSS spašava hrvatski su državljani. Japanke su urbani mit. Naravno da uvijek imamo stvari koje nas iznenade, ali njih je manje od jedan posto", izjavio je Prpić.
Dakle, tri četvrtine svih spašenih osoba su domaći državljani, dok slučajevi koji doista iznenade spašavatelje, poput stranaca u japankama, čine manje od jedan posto ukupnih intervencija. Ova statistika ruši mit o neodgovornim turistima i ukazuje na potrebu da i domaći planinari budu svjesni rizika.
Među najčešćim razlozima zbog kojih HGSS izlazi na teren su nesreće na planinama, dehidracija i iscrpljenost te potrage za nestalim osobama. Prpić je pojasnio da sve veći broj ljudi odlazi na neurbanizirana i teško pristupačna područja, što dovodi i do većeg broja nesreća. Poseban rizik predstavljaju udaljene lokacije na kojima nema signala mobilne mreže ni brzog pristupa cestom, što otežava i samu akciju spašavanja.
Statistika pokazuje da se količina angažmana iz godine u godinu polako povećava, a Prpić to pripisuje i velikom broju posjetitelja koji dolaze u Hrvatsku. Naglasio je da posao HGSS-a nije ograničen samo na spašavanje. "Osim svakodnevnih intervencija, HGSS jako puno ulaže i u preventivu, kartiranje putova, osobnu obuku i edukacije. Obujam posla daleko je širi kada to usporedimo samo s intervencijama koje imamo", istaknuo je.
Prpić je upozorio da neopremljenost prije svega znači nedostatak vode, praznu bateriju mobitela te neodgovarajuću odjeću i obuću. Prije odlaska na planinarenje potrebno je upoznati se i s rutom kojom se planira kretati, provjeriti vremenske uvjete te obavijestiti bližnje o planu puta. "Tako smanjujete šansu da vam se nešto dogodi. Naravno da se nesreće dogode i onima najopremljenijima i najspremnijima, ali zakon velikih brojeva govori svoje", zaključio je Prpić.
HGSS također naglašava važnost nošenja dovoljne količine vode i hrane te napunjenog mobitela, a posebno upozorava na opasnost od kasnog polaska i ignoriranja znakova iscrpljenosti. U slučaju zdravstvenih problema ili gubitka orijentacije, preporučuje se odmah zaustaviti i potražiti pomoć, jer je svaka minuta važna u akcijama spašavanja.
