Hibridi prvi put ispred benzinaca na hrvatskom tržištu automobila
Podaci Centra za vozila Hrvatske za prvo polugodište 2026. pokazuju tektonski pomak u strukturi kupnje novih vozila, dok prosječna starost voznog parka ostaje visoka.
Podaci Centra za vozila Hrvatske za prvo polugodište 2026. pokazuju tektonski pomak u strukturi kupnje novih vozila, dok prosječna starost voznog parka ostaje visoka.
Hibridni automobili prvi su put preuzeli vodstvo među novoregistriranim novim vozilima u Hrvatskoj, potiskujući benzince na drugo mjesto, to je jedan od ključnih nalaza najnovijih podataka Centra za vozila Hrvatske (CVH) za prvo polugodište 2026. godine. Dok se struktura kupnje novih vozila mijenja u korist zelenijih pogona, prosječna starost ukupnog voznog parka i dalje ostaje visoka i praktički se nije pomaknula u odnosu na prošlu godinu.
U prvih šest mjeseci 2026. u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 117.388 prvih registracija vozila svih kategorija, što je rast od 4,4 posto ili 5.019 vozila više u odnosu na isto razdoblje 2025., kada ih je bilo 112.369. Ipak, kada se gleda samo kategorija osobnih automobila (M1), bilježi se blagi pad od 3,6 posto: registrirano je 84.409 osobnih automobila, u usporedbi s 87.624 iz prve polovice prošle godine. Glavni razlog tog pada jest osjetno smanjenje uvoza i kupnje rabljenih vozila. S druge strane, prodaja novih osobnih automobila porasla je s 41.825 na 44.012 primjeraka u prvoj polovici 2026.
Najznačajnija promjena tiče se strukture pogonskih goriva kod novoregistriranih novih vozila. Hibridni automobili ostvarili su udio od 39,6 posto, prvi put preuzimajući vodstvo ispred benzinaca, čiji je udio pao s dominantnih 48,2 posto u prvoj polovici 2025. na 37,2 posto u istom razdoblju ove godine. Električna vozila doživjela su snažan rast: broj novoregistriranih električnih automobila porastao je s 1.138 u prvoj polovici 2025. na 2.807 u prvoj polovici 2026., što znači da se njihov broj više nego udvostručio. Registrirano je i 22.227 klasičnih hibrida te 4.204 plug-in hibrida.
U segmentu rabljenih vozila situacija je drugačija. Dizelski automobili i dalje drže dominantan udio od 52,6 posto, iako i tu bilježe pad u odnosu na prošlogodišnjih 58,1 posto. Izvor Nacionalno Plus navodi broj od 40.397 rabljenih automobila uz napomenu o mogućoj nedosljednosti u vremenskom određenju tog podatka u originalnom tekstu CVH-a, pa ga treba uzeti s oprezom. Jasno je, međutim, da trend pokazuje pad interesa za kupnju starijih rabljenih vozila na dizelski pogon.
Do kraja lipnja 2026. prometnu dozvolu produžilo je ili se prvi put registriralo ukupno 1.492.490 vozila svih kategorija, što je 3 posto više nego u istom razdoblju 2025. (1.448.574). Od tog broja, osobni automobili čine dominantnu većinu sa 1.093.959 vozila, što je porast od 2,6 posto. Unatoč pozitivnim pomacima u strukturi kupnje novih vozila, prosječna starost cjelokupnog voznog parka iznosi 14,8 godina, dok je prosječna starost osobnih automobila 13,3 godine, podatak koji se praktički nije pomaknuo u odnosu na prethodnu godinu.
Tomislav Škreblin, pomoćnik Uprave CVH-a, komentirao je ove podatke s opreznim optimizmom.
"Podaci za prvo polugodište 2026. godine pokazuju da se hrvatski vozni park i dalje sporo pomlađuje. Istodobno, ohrabruje rast udjela hibridnih i električnih vozila među novoregistriranim automobilima, što potvrđuje postupnu promjenu strukture novih vozila. No, budući da velik dio vozila na hrvatskim cestama čine stariji automobili, njihovo redovito održavanje i tehnička ispravnost ostaju ključni za sigurnost svih sudionika u prometu", upozorava Škreblin.
Poruka CVH-a jasna je: dok tehnološka tranzicija prema zelenijim pogonima hvata zamah u segmentu novih vozila, činjenica da se prosječan hrvatski vozač i dalje vozi u automobilu starom 13 ili više godina znači da redoviti tehnički pregledi i održavanje ostaju prvi bedem zaštite sigurnosti u prometu za sve sudionike na cesti.
