Hrvatski liječnički sindikat upozorava da vrijednost sata rada varira od mjeseca do mjeseca, što posebno pogađa one s najviše prekovremenih. Ako se ne postigne dogovor, slijede sudski postupci i obraćanje Europskoj komisiji.
Od 2014. do ožujka 2020. država je na temelju pravomoćnih presuda i nagodbi za prekovremeni rad liječnika već isplatila 120 milijuna eura, a Hrvatski liječnički sindikat sada najavljuje novi val sudskih postupaka, ovaj put zbog sustava u kojem isti prekovremeni sat u različitim mjesecima nosi različitu cijenu. Zbog toga liječnici s mnogo prekovremenih sati mogu mjesečno izgubiti između 300 i 400 eura.
Srž spora leži u načinu na koji se određuje vrijednost sata rada: osnovna plaća, uvećana za radni staž, dijeli se s mjesečnim fondom radnih sati, a taj fond varira ovisno o broju radnih dana i blagdana. Srpanj i kolovoz 2026. godine, primjerice, imaju fond od 184 sata, što svaki prekovremeni sat čini osjetno manje vrijednim nego u mjesecima s kraćim fondom, poput veljače.
- Najviše su zakinuti oni koji svojim prekovremenim radom doslovno osiguravaju funkcioniranje zdravstvenog sustava, izjavila je za Glas Istre predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić. Sindikat tvrdi da se ovime krši načelo jednake plaće za jednak rad, propisano Zakonom o plaćama, jer istom liječniku vrijednost sata nije konstantna tijekom godine.
Dok mjesečni fond sati služi za obračun plaće, tjedno radno vrijeme regulirano je europskim pravilima koja prosječno radno vrijeme, uključujući prekovremeni rad, ograničavaju na 48 sati tjedno. No u hrvatskim bolnicama liječnici zbog dežurstava u pojedinim tjednima rade i 60 ili 70 sati, da bi idućih tjedana radili manje, i upravo zato što se rad promatra kroz mjesečni fond, ta velika tjedna odstupanja i potencijalno kršenje pravila o odmoru ostaju potpuno nevidljivi.
Ministarstvo zdravstva je, u cilju smanjenja prekovremenih sati i ušteda, ravnateljima bolnica preporučilo da smanje broj dežurstava i uvedu više pripravnosti. Sindikat, međutim, upozorava da se liječnike tijekom pripravnosti često poziva više puta, ponekad i zbog stanja koja nisu hitna.
Dodatni problem krije se u samom obračunu: prema tumačenju Ministarstva, naknada za sat pripravnosti iznosi oko 42 posto vrijednosti redovnog sata radnim danom, odnosno 49 posto vikendom i blagdanom. HLS se pritom poziva na praksu Suda Europske unije, prema kojoj se pripravnost izvan radnog mjesta u određenim okolnostima može smatrati radnim vremenom, ako učestalost poziva i obveza brzog odaziva znatno ograničavaju slobodno vrijeme radnika.
Pregovori o novom granskom kolektivnom ugovoru, započeti u prosincu 2025. godine, trenutno su na ljetnoj stanci i trebali bi se nastaviti u rujnu. HLS poručuje da gotovo dvije godine traži rješenje i zahtijeva da isti sat rada ima jednaku vrijednost tijekom cijele godine, punu primjenu europskih pravila o radnom vremenu i odmoru te usklađivanje obračuna pripravnosti sa Zakonom o plaćama.
Ako dogovor izostane, iz sindikata najavljuju pokretanje sudskih postupaka i obraćanje Europskoj komisiji zbog neusklađenosti hrvatskog sustava s pravom EU-a, a iako imaju preliminarne izračune mogućeg financijskog tereta novih tužbi za državu, zasad ih ne žele objaviti. Ministarstvo zdravstva, s druge strane, smatra da je sadašnji način isplate materijalnih prava jasan i zakonit te da bi drukčije isplate bile protuzakonite.
