HNL tone u Europi: Dinamo i Rijeka nose sve
U proteklih 15 godina samo su dva hrvatska kluba ušla u glavnu fazu europskih natjecanja, a uvođenje Konferencijske lige nije donijelo očekivani proboj ostalih.
U proteklih 15 godina samo su dva hrvatska kluba ušla u glavnu fazu europskih natjecanja, a uvođenje Konferencijske lige nije donijelo očekivani proboj ostalih.
Hrvatski klupski nogomet sve više zaostaje na europskoj sceni, a teško je pronaći jedan glavni razlog jer ih ima nekoliko. Iako je Hrvatska u većini sezona imala četiri, a ponekad i pet predstavnika u kvalifikacijama, rezultati su poražavajući, u proteklih 15 godina samo su se dva različita kluba uspjela plasirati u glavne faze europskih natjecanja.
Gotovo cjelokupni teret skupljanja hrvatskog koeficijenta na ozbiljnim europskim etapama pao je na Dinamo, koji je u tom razdoblju zaslužan za čak 90 posto bodova. Preostalih 10 posto otpada na Rijeku, dok su ostali klubovi ostali potpuno nevidljivi kada je bilo najpotrebnije.
Uvođenje Konferencijske lige, trećeg europskog natjecanja, prije pet sezona trebalo je biti idealna prilika za hrvatske klubove. Ždrijeb im se u više navrata otvarao, a na putu su stajali protivnici sličnoga nogometnog ranga. Međutim, ni Hajduk ni Osijek nisu iskoristili te prilike, propustivši ono što Večernji list opisuje kao "mali milijun" šansi protiv klubova iz Albanije, Azerbajdžana, Slovačke i drugih nacija.
Hajduk se u ovoj priči ističe kao najveći "zlikovac", a odmah iza njega slijedi Osijek. Oba kluba imala su brojne povoljne okolnosti u eri Konferencijske lige, no nijedan nije uspio napraviti značajniji iskorak i pridružiti se Dinamu i Rijeci u glavnim fazama natjecanja. Upravo je taj izostanak rezultata ključan faktor u sve većem zaostajanju HNL-a na europskoj ljestvici.
