Hrvatska bez ijedne AI tvornice u Europi
Dok EU gradi 19 AI tvornica i sprema 30 milijardi eura za gigatvornice, Hrvatska je propustila prvi val, ali se nedavno uključila u financiranje nove generacije.
Dok EU gradi 19 AI tvornica i sprema 30 milijardi eura za gigatvornice, Hrvatska je propustila prvi val, ali se nedavno uključila u financiranje nove generacije.
Dok se Europa ubrzano naoružava računalnom infrastrukturom za razvoj umjetne inteligencije (AI), Hrvatska se našla na začelju. Unija trenutno ima 19 specijaliziranih AI tvornica, no nijedna nije smještena na domaćem terenu. Iako se Hrvatska ovog ljeta pridružila skupini od 18 država članica koje će zajednički ulagati u buduće AI gigatvornice, još nije poznato hoće li se ijedna od planiranih sedam graditi upravo ovdje.
AI tvornica je specijalizirana računalna infrastruktura osmišljena za razvoj, treniranje i korištenje modela umjetne inteligencije. Za razliku od klasičnih podatkovnih centara koji služe za pohranu podataka i pokretanje aplikacija, AI tvornice optimizirane su za izvođenje golemog broja matematičkih izračuna potrebnih za treniranje AI modela.
U njihovu središtu nalazi se superračunalo opremljeno tisućama grafičkih procesorskih jedinica (GPU-ova), uz sustave za pohranu podataka, iznimno brzu mrežnu infrastrukturu i timove stručnjaka. AI sustavi poput GPT-ja, Geminija i Claudea prolaze kroz proces obuke na desecima tisuća grafičkih procesora koji paralelno analiziraju ogromne skupove informacija.
Europska unija je 2024. kroz zajedničko poduzeće EuroHPC (European High-Performance Computing Joint Undertaking) pokrenula inicijativu AI Factories s ciljem smanjenja ovisnosti o američkim cloud platformama. No, europska ulaganja tek su djelić onoga što ulažu globalni tehnološki divovi.
OpenAI, Oracle i SoftBank predstavili su projekt Stargate vrijedan čak 500 milijardi dolara. Microsoft je za 2025. godinu najavio kapitalna ulaganja od približno 80 milijardi dolara u centre za podatke namijenjene umjetnoj inteligenciji, dok Meta planira za 2026. uložiti između 66 i 72 milijarde dolara, što uključuje i razvoj AI kampusa Hyperion s kapacitetom do 5 gigavata. U Kini, Alibaba je najavio ulaganje od 53 milijarde dolara u AI i cloud infrastrukturu do 2028., a slične poteze povlače i Baidu te Tencent.
Kao usporedba, Europska unija namjerava kroz inicijativu AI gigatvornica prikupiti ukupno oko 30 milijardi eura, od kojih je 10 milijardi eura iz javnih izvora, a najmanje 20 milijardi eura iz privatnog sektora.
Iako je članica EuroHPC-a i sudjeluje u europskim projektima računarstva visokih performansi, Hrvatska nije postala domaćin nijednog od 19 centara koji danas djeluju u Europi. U dokumentaciji Europske komisije i EuroHPC-ja koja je dostupna javnosti ne postoji službeno objašnjenje, ali su mediji više puta izvijestili da država nije pravovremeno osigurala nacionalno sufinanciranje koje je bilo preduvjet za prijavu.
Razlika između korištenja infrastrukture i njezina domaćinstva je značajna. Država koja ima AI tvornicu postaje središte novih istraživačkih projekata, okupljalište stručnjaka i plodno tlo za startupove, dok ostale države uglavnom koriste kapacitete izgrađene drugdje.
Tijekom ovog ljeta Hrvatska je potpisala ugovor kojim se priključila grupi od 18 zemalja članica koje zajednički financiraju buduće europske AI gigatvornice. Na taj je način po prvi put preuzela financijsku obvezu za sudjelovanje u stvaranju nove generacije europske infrastrukture za umjetnu inteligenciju.
Ipak, to ne jamči da će jedna od planiranih sedam gigatvornica biti izgrađena u Hrvatskoj. Ovaj ugovor omogućava državama članicama da sudjeluju u financiranju i da dobiju pristup budućim računalnim resursima, a lokacije će biti odabrane putem zasebnog natječaja koji raspisuje EuroHPC. Europska povjerenica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen potvrdila je u Netokracijinu podcastu da u Hrvatskoj postoji plan za uspostavu nacionalne AI tvornice te da o tome razgovaraju s hrvatskom vladom. No, nije precizirala radi li se samo o potpisanom sporazumu ili nečemu konkretnijem.
AI tvornice i gigatvornice postaju novo strateško bojno polje. Kao što su nekad električne mreže i autoceste određivale gospodarski razvoj, danas tu ulogu preuzimaju superračunala. Hrvatska je prvi val propustila, ali se uključila u financiranje budućih kapaciteta. Hoće li to biti dovoljno da privuče vlastiti AI centar ili će ostati samo korisnik tuđe infrastrukture, pitanje je o kojem će se odlučivati u sljedećih nekoliko godina.
