Nakon rekordnog zapošljavanja strane radne snage 2024. godine, Hrvatska drugu godinu zaredom bilježi pad broja izdanih radnih dozvola. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) objavilo je da je do kraja srpnja ove godine stranim radnicima odobreno približno 106.000 dozvola koje im omogućuju boravak i rad. To je otprilike 9.000 manje nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno čak 25.000 manje u odnosu na rekordnu 2024., kada je u prvih sedam mjeseci izdano oko 131.000 dozvola.
Od ukupnog broja ovogodišnjih dozvola, 41.716 izdano je za novo zapošljavanje, gotovo identičan broj, 41.388, za produljenje postojećih dozvola, dok su 23.291 dozvole za sezonske radnike. Ovakva kretanja ukazuju na određenu konsolidaciju tržišta rada nakon stupanja na snagu novog Zakona o strancima, koji je postrožio uvjete za dobivanje radnih dozvola s ciljem uvođenja reda i osiguravanja boljih uvjeta za strane radnike.
Nepal u padu, Filipini u usponu
Najveći pad zapošljavanja ove je godine zabilježen kod radnika iz Nepala. Tijekom prvih sedam mjeseci izdano je oko 14.500 radnih dozvola za njih, što predstavlja smanjenje od 6.000 u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Time su Nepalci s prošlogodišnjeg drugog mjesta pali na četvrto. U isto vrijeme, najveći porast zabilježen je kod radnika s Filipina, kojima je odobreno oko 5.000 dozvola više nego prethodne godine. S približno 15.700 izdanih dozvola, Filipinci su sada treća najbrojnija skupina stranih radnika u Hrvatskoj.
Na vrhu liste i dalje su radnici iz Bosne i Hercegovine s gotovo 20.000 dozvola, dok je za državljane Srbije izdano oko 18.000. Slijede ih Sjeverna Makedonija s nešto manje od 10.000 dozvola, Indija s oko 6.000, Uzbekistan s 4.500, Kosovo s 3.800, Egipat s 2.000 te Albanija s oko 1.800. U odnosu na prošlu godinu, osim kod Nepalaca, smanjenje broja dozvola također je primijećeno kod radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Indije, Bangladeša i Egipta.
Graditeljstvo tone, turizam pluta
Najdramatičnije oscilacije vide se u graditeljstvu. Tijekom prvih sedam mjeseci 2024. godine, poslodavci u ovom sektoru uspjeli su dobiti oko 44.000 radnih dozvola za strane radnike. Prošle godine taj broj u istom razdoblju smanjio se na otprilike 33.000, dok je ove godine pao na samo 27.000. To ukazuje da je građevinski sektor u samo dvije godine izgubio 17.000 radnih dozvola, što je gotovo 40 posto, a to bi moglo signalizirati i usporavanje aktivnosti u gradnji.
Nasuprot tome, turizam i ugostiteljstvo, drugi veliki oslonac zapošljavanja stranaca, pokazuju stabilnost. Ove godine izdano je otprilike 43.700 radnih dozvola, što je za oko 2.000 više nego lani i samo oko 400 manje u usporedbi s rekordnom 2024. godinom. Strani radnici u hrvatskom turizmu postali su konstanta, no s njihovim sve većim brojem raste i važnost zaštite njihovih radnih prava.
Prava radnika i teret mentorstva
Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), jedini strukovni sindikat u turizmu, i ove godine nastavlja s informiranjem stranih radnika o uvjetima rada i ulozi sindikata. Novi kolektivni ugovor s poslodavcima potpisan je krajem ožujka, a primjenjuje se od 1. svibnja. Jedna od ključnih novosti je povećanje minimalnih plaća u ugostiteljstvu od 25 do 28 posto, usklađeno s rastom minimalne plaće u Hrvatskoj.
Ipak, izazovi ostaju. Domaći radnici, uz svoj redovni posao, često moraju mentorirati i podučavati strane kolege, što predstavlja dodatno opterećenje.
"To je za naše radnike dosta veliko opterećenje pa smo, primjerice, u kolektivnim pregovorima tražili svojevrsnu naknadu za mentorstvo, što, međutim, nije prošlo,"
rekao je Roberto Erman, sindikalni povjerenik STUH-a za Istru i Kvarner.
Erman je također istaknuo problem ukidanja mjere "stalni sezonac", koja je omogućavala vraćanje sezonskih radnika istom poslodavcu.
"Šteta da je ta mjera ukinuta jer je osiguravala vraćanje sezonaca u istu firmu. Danas poslodavci ulažu dodatni napor u pronalaženju modela kako bi na neki način zadržali sezonske radnike do sljedeće predsezone, a na terenu je vidljivo i kako se kvalitetne djelatnike sada ipak najčešće uzima za stalno,"
pojasnio je Erman za Novi list.