Sezonu obilježavaju last-minute rezervacije, popusti do 30 posto i manja posjećenost pojedinih destinacija, a predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković upozorava da se za svakog gosta treba izboriti.
Prve tjedne kolovoza, u jeku turističke špice, hrvatski turizam bilježi uobičajeno najveći promet u godini, no slika na terenu daleko je od idilične. Umjesto bezbrižnog punjenja kapaciteta, sektor se suočava s valom last-minute rezervacija, akcijskim ponudama s popustima i do 30 posto te osjetno manjom posjećenošću u nekim destinacijama i restoranima.
Stanje u hotelskom sektoru nije jednoznačno. Predsjednica Udruženja hotelijera HGK Josipa Jutt Ferlan ističe da hoteli "lijepo rade", no naglašava da uspjeh nije univerzalan. "Hoteli srednjih kapaciteta do 150 soba dobro su popunjeni i po solidnim cijenama. Trend je ultra last minute, što je i normalno jer je Hrvatska dostupnija kao destinacija pa se putovanje ne treba dugo planirati," izjavila je Jutt Ferlan za N1. Dodaje kako oni koji nude cjelovite sadržaje i konstantnu kvalitetu nemaju problema s bukingom.
S druge strane, direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman sezonu opisuje kao izazovnu, s "rupama" u popunjenosti koje se tek u zadnji čas popunjavaju rezervacijama. Iako priznaje da je bilo pojedinačnih korekcija cijena, tvrdi da je to daleko od masovne pojave.
Najizazovnija situacija vlada u segmentu obiteljskog smještaja. Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković za 01Portal kaže kako je sve što se događa bilo očekivano, ali je razočarana nerealnim rastom cijena i nedostatkom kvalitetne ponude. "Istina je da se ove godine više nego ikad smještaj popunjava last minuteom. Gosti ne gledaju samo cijenu smještaja, nego računaju ukupni trošak odmora, prijevoz, restorane, izlete, sadržaje. Male razlike vrlo često odluče hoće li tko odabrati Hrvatsku ili neku drugu mediteransku destinaciju," upozorava Marković.
Ona je posljednjih mjesec dana obilazila Dalmaciju i Istru te u razgovoru s iznajmljivačima primijetila da je u pojedinim destinacijama turista osjetno manje. Dodatno, uočila je i promjenu ponašanja onih koji su došli: "Više vremena provode u smještaju i ne izlaze svaku večer na večeru ili u obilazak i normalno je da će to osjetiti u ugostiteljstvu i drugi koji žive od turističke potrošnje."
Marković smatra da je ključni problem izostanak pravog upravljanja destinacijama na lokalnoj razini. Njezina poruka je izravna i bez zadrške: "To bi trebalo biti ozbiljno upozorenje, da se ne može očekivati kako će turisti dolaziti samo zbog lijepog mora i sunca, jer danas jako dobro znaju što za svoj novac mogu dobiti u Hrvatskoj, a što u Italiji, Španjolskoj ili Crnoj Gori."
Ona naglašava da se turizmom mora upravljati strateški, a ne stihijski. "To nije organizacija nekoliko događanja, šetanje po sajmovima, tiskanje brošura i čekanje da sezona sama odradi svoje. Treba znati kakvog gosta želimo, kako razvijati ponudu, upravljati cijenama i biti konkurentan dugoročno," poručila je Marković i zaključila: "Mislim da je vrijeme da prestanemo živjeti od uvjerenja da smo Bogom dana destinacija. Turizam se danas planira, njime se upravlja i za svakog gosta se treba izboriti. Tko to prije shvati, bit će uspješniji."
