Dok Češka od siječnja 2026. kažnjava promicanje komunizma zatvorom do 5 godina, a Ukrajina do 10, u Hrvatskoj ne postoji poseban zakon koji bi izričito zabranio komunistička obilježja. CitizenGO i Domovinski pokret traže promjenu.
U sve većem broju europskih zemalja posljednjih godina provode se odlučne politike dekomunizacije, a Hrvatska u tom pogledu ostaje izuzetak. Dok se u Europi zakonima zabranjuju ili strogo ograničavaju simboli komunističkih režima, u Hrvatskoj se i dalje održavaju manifestacije na kojima se otvoreno ističe komunističko znakovlje, uključujući i nedavnu 'Zagrebačku školu komunizma' u organizaciji Revolucionarnog komunističkog saveza.
Europski parlament još je 2009. godine donio Rezoluciju 'O europskoj savjesti i totalitarizmu' u kojoj se jasno poručuje da komunistički, nacistički i fašistički režimi zaslužuju jednaku osudu, a države članice pozivaju se na zabranu i sankcioniranje njihovih simbola. Hrvatska se, prema pisanju Narod.hr-a, oglušila na taj poziv.
Ukrajina je komunističke simbole u potpunosti zabranila Zakonom o dekomunizaciji, usvojenim u travnju 2015. godine. Zakon izričito zabranjuje javno isticanje, proizvodnju i širenje simbola komunističkog i nacističkog totalitarnog režima, uključujući zastave, grbove i ambleme Sovjetskog Saveza, srp i čekić, crvenu zvijezdu petokraku, kao i portrete, spomenike i citate sovjetskih vođa poput Lenjina i Staljina.
U Ukrajini, za standardno javno izlaganje ili distribuciju komunističkih obilježja, moguća je kazna do pet godina zatvora, a imovina može biti zaplijenjena. Kada takvo djelo počini organizirana grupa, službena osoba, ili se simboli plasiraju kroz medije, kazna se povećava na deset godina zatvora. Ovo kršenje zakona smatra se kaznenim djelom, a ne samo prekršajem.
Češka je uvela najoštriju reformu do sada, stavivši komunizam u potpunosti na istu pravnu razinu s nacizmom. Dana 1. siječnja 2026. na snagu je stupila nova dopuna Kaznenog zakona, članak 403., koji propisuje kaznu od 1 do 5 godina zatvora za osnivanje, potporu ili aktivno promicanje komunističkog pokreta.
Javno isticanje simbola poput srpa i čekića, crvene zvijezde ili portreta vezanih za komunistički režim te javno pjevanje 'Internacionale' kažnjivo je ako se time izražava podrška totalitarnoj ideologiji. Komunistička partija, koja nije u parlamentu, zatražila je ukidanje tog zakona, no češki Ustavni sud je krajem 2025. odbio njihovu tužbu.
U prosincu 2025. poljski Ustavni sud donio je presudu kojom je potpuno zabranio rad Komunističke partije Poljske jer njezina ideologija krši ustavnu zabranu totalitarizma. Poljska također ima stroge propise prema kojima su lokalne vlasti dužne ukloniti sve nazive ulica, trgova i javnih spomenika koji asociraju na komunističke osobe ili organizacije.
U Mađarskoj postoji uvjetna zabrana upotrebe komunističkih simbola. Parlament je 2013. izmijenio zakon o zabrani totalitarnih simbola, nakon što je Ustavni sud poništio raniju opću zabranu. Danas su simboli poput svastike, srpa i čekića te crvene zvijezde petokrake ilegalni samo ako njihovo isticanje remeti javni red i mir, s iznimkama za znanstvene, obrazovne, umjetničke ili informativne svrhe.
Latvija zakonom zabranjuje isticanje simbola bivšeg SSSR-a na javnim i masovnim okupljanjima, dok Litva Zakonom o javnom okupljanju strogo zabranjuje nacističke i sovjetske simbole. Estonija priprema novi zakon za uklanjanje sovjetskih simbola sa zaštićenih kulturno-povijesnih zgrada, a policija često zabranjuje javne skupove na kojima se ističu sovjetski i ruski vojni znakovi.
U Hrvatskoj i dalje ne postoji poseban zakon koji poimence navodi i izričito zabranjuje specifične totalitarne simbole. Izlaganje takvih obilježja regulira se općim zakonskim odredbama koje mogu kazniti narušavanje javnog reda, poticanje mržnje ili diskriminacije. U praksi se, ipak, češće prijavljuju i kažnjavaju obilježja iz Domovinskog rata, poput natpisa HOS ili pozdrava 'Za dom spremni', dok se crvena zvijezda petokraka i simboli bivše države ne smatraju dovoljno problematičnima.
Domovinski pokret pružio je nadu za moguću promjenu osnivanjem Odbora za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih odmah nakon Drugog svjetskog rata, kojeg vodi povjesničarka Vlatka Vukelić.
Platforma aktivnog građanskog sudjelovanja CitizenGO još je u studenome prošle godine od hrvatskih vlasti zatražila zabranu komunističkih simbola i veličanja komunizma.
"Jedan simbol represije i dalje se otvoreno slavi u Hrvatskoj, dok su drugi s pravom zabranjeni. Diljem zemlje radikalna ljevica nesmetano ističe komunistička obilježja na prosvjedima, okupljanjima i političkim akcijama. Istodobno, nacistički i fašistički znakovi oduvijek su zabranjeni. Takav pristup stvara pravni apsurd i jasno pokazuje da u Hrvatskoj postoje žrtve čija se bol priznaje i žrtve čija se bol prešućuje. To dvostruko mjerilo duboko ranjava obitelji koje su izgubile svoje najmilije u komunističkim zatvorima, jamama i logorima", poručili su iz platforme CitizenGO.
Iz CitizenGO-a su podsjetili da je komunistički režim u Hrvatskoj ostavio iza sebe desetke i stotine tisuća ubijenih, nestalih i progonjenih.
"Brutalne metode mučenja, likvidacija i gušenja političkih protivnika ne smiju biti relativizirane, prešućene ili prikazane u romantičnom svjetlu", stoji u peticiji.
Unutar Europske unije postoji duboka podijeljenost oko ovog pitanja. Zemlje istočne i srednje Europe, zbog iskustva sovjetske okupacije i represije, gledaju na komunizam i nacizam kao na dva jednaka totalitarna zla te kontinuirano vrše pritisak na razini EU za širu zabranu komunističkih simbola. U zapadnoeuropskim državama poput Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije ne postoji opća pravna zabrana komunističkih simbola.
