Hrvatska na udaru: Jadran se rekordno zagrijava
Znanstvenici upozoravaju na nestanak autohtonog ekosustava u moru, dok stručnjaci Hrvatskih voda bilježe treći negativni rekord vodostaja u dva tjedna.
Znanstvenici upozoravaju na nestanak autohtonog ekosustava u moru, dok stručnjaci Hrvatskih voda bilježe treći negativni rekord vodostaja u dva tjedna.
Hrvatska se istovremeno suočava s dva alarmantna klimatska ekstrema koji iz temelja mijenjaju njezin okoliš. Dok temperature Jadranskog mora na pojedinim mjestima dosežu 30 stupnjeva i ubrzano mijenjaju morski život, kopnene vode bilježe povijesne minimume. U samo deset do petnaest dana već je treći put srušen negativni rekord vodostaja Drave, a Dunav je na vodomjeru Batina premašio najnižu razinu zabilježenu još davne 1909. godine.
Toplinski val koji je zahvatio zemlju dramatično je zagrijao i more. Kupači u Puli primjećuju promjene, no njihovi dojmovi su podijeljeni. "Posljednjih godina toplija je, međutim za nas koji imamo malo više godina je jako ugodna", rekao je jedan kupač za HRT. Drugi su skeptični prema drastičnim promjenama: "Znate što sve ovisi o vjetru, temperaturi, ali mislim da nije, možda jedan stupanj, ali možda ni toliko. To je ljeto, treba biti."
No, znanstveni podaci ne ostavljaju mjesta sumnji. Dr. sc. Martin Pfannkuchen, voditelj laboratorija na Institutu Ruđer Bošković u Rovinju, za HRT Magazin iznosi zabrinjavajuće brojke. "Zadnjih deset godina imamo jako ubrzano zagrijavanje u sjevernom Jadranu, tu smo dodavali prosječno, prosječna godišnja temperatura smo rasli preko 2.7 stupnjeva. To je rekord za cijeli Mediteran, za sva europska mora", upozorio je Pfannkuchen.
Porast temperature otvara vrata novim, agresivnim stanovnicima Jadrana. Ela Pahor, stručna suradnica u pulskom Aquariumu, pojašnjava mehanizam prijetnje za HRT Magazin: "Riječ je o nekim vrstama koje su možda agresivnije od domaćih vrsta, mogu ih potiskivati sa staništa, mogu im biti velika kompeticija za hranu ili mogu biti predatori koji ih aktivno napadaju u velikim količinama, obično su to neke proždrljive vrste."
Dr. Pfannkuchen dodaje da posljedice već dramatično oblikuju podmorje. "Ako nam raste jako temperatura, onda naravno postoji mogućnost da bakterije preuzmu taj sustav, a to su najčešće nepoželjne bakterije. Jako puno habitata su nestali, pogotovo obalnih habitata, u plitkim vodama vidimo to najviše, u obalnom pojasu. Možemo reći da imamo jako velike promijene koje smo morali zabilježiti koje ne liče na Jadran kako je bio prije 40 godina", rekao je za HRT Magazin.
Dok se more zagrijava, kopnene vode presušuju. Mario Spajić, zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu Hrvatskih voda, za Net.hr opisuje stanje kao iznimno kritično. "Vodostaji Drave i Dunava u domeni su ekstremno niskih vodostaja. Tendencija vodostaja je stagnacija bez većih promjena. Međutim, valja istaknuti da smo u deset do 15 dana već treći put zabilježili negativne rekorde vodostaja Drave", izjavio je Spajić.
Posebno je alarmantan podatak s vodomjera Batina. "U petak u 22 sata zabilježen je najniži vodostaj na vodomjeru Batina, odnosno vodostaj Dunava koji je premašio najniži zabilježeni vodostaj iz 1909. godine", otkrio je Spajić za Net.hr, naglasivši kako je srušen rekord star više od 117 godina.
Kao glavnog krivca Spajić vidi klimatske promjene. "Više je razloga. Klimatske promjene su tu evidentno, osjećamo ih, vidimo ih. Dugačak je period suše koji je sada još izraženiji s ovim ekstremnim temperaturama koje će se nastaviti i u sljedećih tjedan dana", rekao je za Net.hr. Dodao je i da je "situacija na vodotocima na uzvodnim dionicama slična kao ovdje, dakle riječ je o ekstremno niskim vodostajima".
Povlačenje vode ne otkriva samo pješčane sprudove, već i skrivene opasnosti. Prema navodima Net.hr-a, prošlog tjedna su u koritu Drave pronađene avionske bombe koje je policija sigurno deaktivirala. Stručnjaci upozoravaju građane da je hodanje po ogoljelom koritu iznimno opasno jer rijeka na pojedinim mjestima ostaje dovoljno brza i snažna da neopreznost može završiti tragično.
