Hrvatska planira geotermalne elektrane na šest polja, najdalje projekti u Slatini i Legradu
Istraživanja geotermalnih voda provode se na 23 prostora, a eksploatacija na 13 polja, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva.
Istraživanja geotermalnih voda provode se na 23 prostora, a eksploatacija na 13 polja, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, Hrvatska intenzivno razvija svoj geotermalni sektor. Trenutno se istražne aktivnosti provode na 23 istražna prostora geotermalnih voda, dok se gospodarska eksploatacija odvija na 13 polja. Na čak šest od tih eksploatacijskih polja planirana je proizvodnja električne energije, a na preostalih sedam toplinske energije za potrebe grijanja i poljoprivrede, izvještava Novi list pozivajući se na odgovor Ministarstva Hini.
Geotermalni projekti u zemlji nalaze se u različitim fazama razvoja, no najdalje su odmakla dva projekta za proizvodnju električne energije. Riječ je o projektima koje razvijaju ENNA Grupa na eksploatacijskom polju Slatina 2 i turska tvrtka Soyak na polju Legrad 1. Oba su završila ključnu istražnu fazu i sada ulaze u pripremu izgradnje proizvodnih postrojenja.
Ministarstvo gospodarstva nedavno je pripremilo nacrt rješenja kojim se tvrtki Terra Energy Generation Company, u vlasništvu Soyaka, omogućuje nastavak razvoja projekta u Legradu. Planirano je bušenje nove razradne bušotine LEGRAD GT-4, koja će dosegnuti dubinu od gotovo četiri kilometra. Bušotina će se nalaziti na geotermalnom polju Legrad 1, gdje bi u doglednoj budućnosti trebala niknuti 98-megavatna elektrana.
Načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić potvrdio je za Hinu da investitor priprema potrebnu dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole, čime projekt ulazi u konkretniju fazu realizacije.
Uz proizvodnju električne energije, značajan iskorak napravljen je i u korištenju geotermalne energije za toplinarstvo. Kroz projekt Agencije za ugljikovodike, financiran sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na lokacijama u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću potvrđen je geotermalni potencijal za razvoj sustava daljinskog grijanja. Trenutno je u pripremi sljedeća faza koja uključuje razradu proizvodno-utisnih sustava.
Interes za geotermalnu energiju kontinuirano raste i među jedinicama lokalne samouprave. Vlastite geotermalne projekte razvijaju, među ostalima, Bjelovar, Križevci, Lipik, Kutina, Slavonski Brod, Vukovar i Dugo Selo. Iz Ministarstva gospodarstva poručuju kako će nastaviti podupirati te projekte kroz nacionalne i europske izvore financiranja te stručnu i institucionalnu potporu investitorima i lokalnim zajednicama.
Zahvaljujući geološkim karakteristikama panonskog bazena, Hrvatska raspolaže značajnim geotermalnim potencijalom. Njegovo iskorištavanje ima važnu ulogu u jačanju energetske sigurnosti, smanjenju ovisnosti o uvozu energenata i ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije, zaključuje se u priopćenju resornog ministarstva.
