Hrvatska pošta slavi pomorsku baštinu: Stižu marke s betinskom gajetom
U suradnji sa Španjolskom poštom, u optjecaj 10. kolovoza 2026. puštaju se dvije nove prigodne marke koje spajaju dvije mediteranske tradicije.
U suradnji sa Španjolskom poštom, u optjecaj 10. kolovoza 2026. puštaju se dvije nove prigodne marke koje spajaju dvije mediteranske tradicije.
Od 10. kolovoza 2026. građani će moći kupiti dvije nove prigodne poštanske marke koje je Hrvatska pošta realizirala u partnerstvu sa Španjolskom poštom. Motivi na markama slave pomorsku tradiciju dviju mediteranskih zemalja, prikazujući tradicionalne ribarske brodice, hrvatsku betinsku gajetu i španjolski llaüt s Balearskih otoka. Izdanje je objavljeno u zajedničkom arku od 12 primjeraka, a pripremljena je i prigodna omotnica prvog dana.
Vizualni identitet izdanja potpisuje zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić, a prikaz betinske gajete izrađen je prema fotografiji Igora Turčinova.
Drvena betinska gajeta stoljećima je bila ključna za život lokalnog stanovništva na otoku Murteru i u mjestu Betina. Njezin širok i stabilan trup omogućavao je prijevoz velikih količina tereta, što ju je činilo neophodnom u svakodnevici otočana. Danas se ovo plovilo smatra jednim od najdragocjenijih simbola hrvatske tradicijske pomorske baštine.
Organizirana brodogradnja u Betini bilježi svoj razvoj od sredine 18. stoljeća. Lokalni brodograditelji prilagodili su formu gajete plitkom moru i razvedenoj obali, a brodovi su nastajali bez ikakvih nacrta. Znanje i umijeće prenosili su se usmenom predajom s generacije na generaciju. Duljina ovog plovila kreće se od pet do osam metara, a karakterizira ga otvorena unutrašnjost za maksimalno iskorištenje teretnog prostora te zatvoreni pramac i krma koji osiguravaju sigurniju plovidbu.
Očuvanju ove tradicije značajno doprinosi regata drvenih brodova "Za dušu i tilo", koja svake godine na jednom mjestu okuplja vlasnike gajeta, graditelje i sve ljubitelje pomorskog naslijeđa.
Druga marka donosi prikaz llaüta, jednog od najprepoznatljivijih tradicionalnih plovila zapadnog Mediterana i simbola Balearskih otoka. Ove su brodove ručno izrađivali majstori zvani mestres d'aixa, koristeći autohtone vrste drva poput bora, masline, badema i rogača. Svaki je primjerak bio unikatan spoj funkcionalnosti, majstorske vještine i osebujne estetike.
Posljednjih desetljeća broj obrtnika koji se bave gradnjom llaüta znatno je opao, pa je očuvanje ovog zanata postalo prioritet. Na Balearima danas djeluju brojne udruge posvećene obnovi starih brodova, prenošenju znanja mlađim naraštajima i radu na uspostavi škola tradicionalne brodogradnje te pomorskih muzeja.
