Iako je broj osiguranika u deset godina skočio za više od 300 tisuća, u posljednjih godinu dana otvoreno je samo 14 tisuća novih radnih mjesta, što signalizira da ekonomija usporava i približava se stagnaciji.
Hrvatska je krajem srpnja ove godine prvi put u povijesti premašila brojku od 1,8 milijuna osiguranika, što je simbolična razina koja odražava snažan gospodarski rast proteklog desetljeća. U odnosu na stanje prije deset godina, broj osiguranika povećan je za više od 300 tisuća, odnosno gotovo četvrtinu. Ipak, iza ove impresivne brojke krije se zabrinjavajući trend usporavanja.
Unatoč tome što je srpanj, na vrhuncu turističke sezone, tradicionalno razdoblje pojačanog zapošljavanja, dinamika otvaranja novih radnih mjesta ove je godine osjetno slabija. U godinu dana, hrvatsko tržište rada dobilo je samo 14 tisuća novih radnih mjesta, što predstavlja rast nove zaposlenosti od tek 0,9 posto. To je najsporiji tempo rasta od 2015. godine, izuzme li se pandemijska 2020. godina.
Podaci jasno ukazuju na to da je tržište rada dosegnulo svoj plafon. Čak ni IT sektor, koji je godinama bio generator novih radnih mjesta, više ne potiče zapošljavanje kao ranije. Ekonomija usporava i trend je sve izraženije silazan, krećući se prema stagnaciji.
Dosezanje 1,8 milijuna osiguranika predstavlja važnu simboličku prekretnicu koju će Plenkovićeva Vlada, prema procjenama, znati marketinški dobro iskoristiti pri sastavljanju liste svojih postignuća. No, stručnjaci upozoravaju da ne treba pretjerivati s hvalospjevima jer je temeljni trend zabrinjavajući. Brojke pokazuju da se ekonomija hladi, a tržište rada više nema zamah kakav je imalo prethodnih godina.
Dok je rast broja osiguranika za gotovo četvrtinu u deset godina nesumnjivo proizvod snažnog gospodarskog ciklusa, aktualni podaci o prirastu od samo 14 tisuća radnih mjesta u godinu dana sugeriraju da je taj ciklus pri kraju.
