Hrvatska prešla dva milijuna automobila
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj registriranih osobnih vozila u zemlji prvi je put premašio dva milijuna, potvrđujući snažnu ovisnost o automobilu.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj registriranih osobnih vozila u zemlji prvi je put premašio dva milijuna, potvrđujući snažnu ovisnost o automobilu.
Hrvatska je krajem 2025. godine dosegnula novu automobilsku prekretnicu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), broj registriranih osobnih vozila popeo se na 2.058.313, što je prvi put da je ta brojka prešla psihološku granicu od dva milijuna. U odnosu na godinu ranije, riječ je o povećanju od 3,6 posto.
Kada se ovoj statistici pribroje sve ostale kategorije, uključujući motocikle, kamione, autobuse i traktore, ukupan broj registriranih cestovnih vozila u Hrvatskoj dosegnuo je impresivnih 2.768.475. Taj je broj u samo jednoj godini porastao za 3,9 posto, što svjedoči o kontinuiranom rastu voznog parka.
Analiza vlasništva otkriva da je Hrvatska i dalje zemlja individualnih vozača. Od ukupnog broja osobnih automobila, gotovo 1,785 milijuna njih nalazi se u rukama fizičkih osoba. S druge strane, nešto više od 273 tisuće vozila registrirano je na pravne osobe, odnosno tvrtke i institucije.
Tijekom 2025. godine zabilježeno je i 159.093 prvih registracija osobnih vozila, što je 3,1 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Podaci koje je objavio CVH pokazuju da se u ovu brojku ubrajaju i potpuno novi i rabljeni automobili koji su po prvi put uvedeni u hrvatski registracijski sustav.
Iako broj prvih registracija snažno raste, podaci ukazuju na važan trend: rabljena vozila i dalje čine vrlo velik udio novopridošlih automobila na domaćem tržištu. To znači da, unatoč rekordnom broju registracija, prosječna starost hrvatskog voznog parka ostaje visoka.
Ovi podaci potvrđuju koliko je Hrvatska snažno oslonjena na osobni automobil. Broj stanovnika ne raste ni približno tempom kojim raste broj vozila, zbog čega automobil u velikom dijelu zemlje ostaje gotovo nezamjenjiv za svakodnevne obveze poput odlaska na posao, u školu ili po namirnice.
Istovremeno, podaci upozoravaju na drugu stranu medalje. Iako je automobila sve više, rekordne brojke registracija ne znače automatski i moderniji vozni park. Velik udio rabljenih vozila među prvim registracijama sugerira da se starost flote ne smanjuje proporcionalno rastu broja automobila na cestama.
