Dok rijeke presušuju i dobavljači upozoravaju na redukcije, gubici u vodoopskrbnoj mreži dosežu apsurdne razmjere. Nacionalni portal energetske učinkovitosti objavio je konkretne savjete kako u kućanstvu možemo uštedjeti tisuće litara vode godišnje.
Klimatske promjene ovog ljeta postale su bolno očite svima: temperature zraka u Europi dosežu rekordne vrijednosti, kiše su sve rjeđe, a vodostaji velikih rijeka padaju na dosad neviđene razine. Posljedice su dramatične, gase se elektrane, obustavlja riječni promet, a što je najvažnije, ponestaje pitke vode. Mnogi dobavljači diljem Europe, uključujući i one u Hrvatskoj, već apeliraju na građane da budu štedljivi i upozoravaju na moguće nestašice, a negdje se najavljuju i redukcije isporuke na pola dana.
Unatoč prijetećim sušama, svijest o važnosti očuvanja vode u Hrvatskoj je zabrinjavajuće niska. Umjesto da ograniči gradnju bazena, država je tu praksu čak i stimulirala novčanim potporama, što je dovelo do eksplozije "bazenizacije", posebno u Dalmaciji. Punjenje tih bazena pitkom vodom predstavlja ogroman pritisak na vodoopskrbni sustav.
No, ključni problem leži u desetljećima zapuštenoj infrastrukturi. Vodoopskrbna mreža u Hrvatskoj bilježi nevjerojatne gubitke, više od polovice, a negdje i 70 i više posto vode istječe u okoliš zbog neodržavanja, neispravnih cijevi i ventila. Dodatan teret su i "vodokradice" koji nekažnjeno kradu vodu iz sustava.
Prema podacima Nacionalnog portala energetske učinkovitosti, u posljednjih 100 godina potrošnja vode povećala se u prosjeku osam puta. Najveći udio, čak 69%, odnosi se na poljoprivredu, slijedi industrija s 21%, dok kućanstva troše 10% vode. Pritom sustavi opskrbe gube do 40% vode. Prosječna dnevna potrošnja po osobi u Europi, prema računici UNESCO-a, kreće se između 300 i 600 litara, dok u Hrvatskoj prosječna potrošnja iznosi oko 120 kubičnih metara po stanovniku, odnosno 150 litara po stanovniku na dan.
"Uštedom kroz sprječavanje kapanja, curenja i neracionalnog korištenja vode možete uštedjeti oko 30 l/st/dan", poručuju s Nacionalnog portala energetske učinkovitosti.
Nekoliko jednostavnih promjena navika može donijeti značajne uštede. Zatvaranje vode dok perete ruke ili zube može uštedjeti i do 5 litara vode po osobi dnevno. Tuširanje umjesto kupanja u kadi troši i do 50% manje energije i vode. Ugradnja perlatora (aeratora) na slavine, čija je cijena oko 7,3 kune, donosi godišnju uštedu od otprilike 9.300 litara vode po osobi na jednom umivaoniku.
Zamjena starih perilica rublja također se isplati, moderni uređaji troše 35-50% manje vode. Dok prosječna perilica od 6 kg troši 55 litara po ciklusu (8,8 l/kg), najkvalitetniji modeli od 8 kg s efikasnošću od 6,14 l/kg potroše samo 43 litre.
Zamjena klasičnog vodokotlića modelom s dvojnim ispustom smanjuje potrošnju s 9 na 6 litara po ispiranju. "Ako pratimo potrošnju tijekom tri mjeseca, klasični vodokotlić koji ispušta 9 litara po ispiranju, prosječno 10 puta dnevno, tijekom 90 dana, potrošit će 8100 litara pitke vode...", ističu na Nacionalnom portalu energetske učinkovitosti. Jednostavan trik s plastičnom bocom od 1,5 ili 2 litre u vodokotliću štedi tu količinu pri svakom punjenju.
Znatne uštede donosi i ugradnja posebne ručice tuša s aeracijom. Uz protjecanje od 7 litara u minuti i skraćenje tuširanja s 9 na 7 minuta, godišnja ušteda vode iznosi oko 41.000 litara. Iako ručica košta oko 400 kuna, godišnja financijska ušteda je 530 kuna, a tijekom petogodišnjeg vijeka trajanja ukupna ušteda doseže 2.645 kuna.
Ne smiju se zanemariti ni naizgled sitni gubici. Slavina koja kaplje brzinom od jedne kapi u sekundi dnevno gubi 16,5 litara vode, što na godišnjoj razini iznosi oko 6.000 litara. Cijev koja curi jednom kapi po minuti godišnje potroši gotovo 200 litara. Pranje automobila troši otprilike 200 litara pitke vode, stoga se preporučuje korištenje kišnice. Čak i naslaga kamenca od samo 1 mm na izmjenjivaču topline ili bojleru smanjuje efikasnost uređaja za 10%.
Ugradnja regulatora tlaka može smanjiti potrošnju za 5 do 15%, dok senzori na slavinama donose uštedu i do 50%. Korištenje glave tuša sa slabijim mlazom može uštedjeti do 75% vode u odnosu na obični tuš. Sve ove mjere, uz racionalno ponašanje poput tuširanja s partnerom ili korištenja zdjelice za brijanje, koraci su koji ne zahtijevaju velika odricanja, ali mogu značajno rasteretiti i kućni budžet i ionako preopterećen vodoopskrbni sustav.
