Hrvatska udvostručila ulaganja u inovacije
Državna izdvajanja za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj porasla su za 93 posto u deset godina, no sa 168 eura po stanovniku i dalje smo u donjoj polovici ljestvice Europske unije.
Državna izdvajanja za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj porasla su za 93 posto u deset godina, no sa 168 eura po stanovniku i dalje smo u donjoj polovici ljestvice Europske unije.
Državna ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u Europskoj uniji dosegnula su prošle godine rekordnu razinu, a Hrvatska bilježi jedan od najsnažnijih rasta među članicama, iako i dalje značajno zaostaje za europskim prosjekom. Prema najnovijim podacima Eurostata, ukupna proračunska izdvajanja za R&D u EU u 2025. godini iznosila su 130,2 milijarde eura.
To predstavlja povećanje od 2,4 posto u odnosu na godinu ranije. Usporedba s 2015. godinom pokazuje još impresivniji skok, budući da su javna izdvajanja u cijeloj Uniji porasla za 60,5 posto, dosegnuvši 0,69 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), što je najviši udio u posljednjem desetljeću.
Hrvatska je nastavila povećavati javna ulaganja u znanost i inovacije. Za 2025. godinu, prema informacijama iz Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, predviđeno je 650,7 milijuna eura, što iznosi otprilike 168 eura po osobi. Deset godina ranije, 2015. godine, taj je iznos bio približno 87 eura po stanovniku.
Dakle, u Hrvatskoj su se državna sredstva za istraživanje i razvoj tijekom deset godina povećala za otprilike 93 posto, što je mnogo brže u usporedbi s prosjekom Europske unije. U EU-u, izdvajanja po glavi stanovnika su porasla sa 183,2 eura u 2015. na 288,9 eura u 2025., što je povećanje od 57,7 posto.
Unatoč snažnom rastu, Hrvatska i dalje značajno zaostaje za europskim prosjekom. S otprilike 168 eura po osobi, Hrvatska se smjestila u donju polovicu ljestvice među članicama. U usporedbi s Češkom, Litvom, Grčkom, Poljskom, Ciprom, Latvijom, Portugalom, Slovačkom, Bugarskom, Maltom, Mađarskom i Rumunjskom, stojimo bolje, ali zaostajemo za većinom razvijenijih članica Unije.
Luksemburg je u 2025. izdvojio najviše javnog novca za istraživanje i razvoj po osobi, čak 917,2 eura. Nakon njega slijede Danska sa 627,1 eura i Njemačka s 553,5 eura po glavi. Na dnu ljestvice su Rumunjska s 18,8 eura, Mađarska s 57,4 eura i Malta sa 73,7 eura po osobi.
Prema Eurostatu, Rumunjska je jedina članica gdje su izdvajanja za istraživanje i razvoj po osobi u zadnjih deset godina smanjena, dok su u svim ostalim zemljama zabilježili rast. Bugarska je imala najveći relativni porast, s povećanjem od gotovo 500 posto.
Najveći dio europskih proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj, točnije 37,3 posto, usmjeren je na opći razvoj znanja kroz financiranje javnih sveučilišta. Slijede istraživanja financirana iz drugih izvora s udjelom od 18,4 posto, industrijska proizvodnja i tehnologija s 9,5 posto, zdravstvo sa 6,7 posto te obrana s 5,8 posto.
Ovi podaci pokazuju da europske zemlje i dalje povećavaju javna ulaganja u znanost, inovacije i razvoj novih tehnologija kako bi poboljšale konkurentnost svojih gospodarstava u vrijeme brzog razvoja umjetne inteligencije, digitalizacije i zelene tranzicije. Hrvatska, međutim, bilježi značajan napredak, ali je razina ulaganja još uvijek znatno ispod prosjeka Europske unije.
