Hrvatska uvodi investicijski račun: Ulaganja građana bez poreza do 250.000 eura
Ministarstvo financija uputilo je nacrt zakona o Hrvatskom investicijskom računu u javno savjetovanje. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027.
Ministarstvo financija uputilo je nacrt zakona o Hrvatskom investicijskom računu u javno savjetovanje. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027.
Ministarstvo financija uputilo je u petak u javno savjetovanje nacrt prijedloga zakona o Hrvatskom investicijskom računu (HRI), novom financijskom instrumentu koji bi građanima omogućio ulaganje u financijske instrumente uz potpuno oslobođenje od poreza na prinos i bez minimalnog iznosa ulaganja. Zakon, koji Hrvatska do sada nije imala, planira stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.
HRI je poseban osobni račun, različit od klasičnog transakcijskog računa, koji građanin može otvoriti kod posrednika kao što su banke ili investicijska društva. Svaki odrasli građanin može otvoriti samo jedan takav račun na svoje ime, a može ga otvoriti i za maloljetnu djecu. Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule naglasio je da je ključna prednost potpuno porezno oslobođenje:
"Isplatu sredstava moći će tražiti kad god, pri čemu su i isplate oslobođene oporezivanja."Bez obzira na visinu ostvarenog prinosa, građani na njega neće plaćati porez, a ostvareni prinosi ne ulaze u izračun cjeloživotnog limita uplata.
Cjeloživotni limit uplata po osobi iznosi 200.000 eura. Bule je objasnio da postoji i mogućnost povećanja tog iznosa:
"Građani će moći otvoriti samo jedan takav osobni račun na svoje ime, s limitom od 200.000 eura cjeloživotno (ili do smrti), a ako u pet godina stalno uplaćuju novac na taj račun, a ne podižu ga, onda se taj limit povećava za 50.000 eura, odnosno na ukupno 250.000 eura."Posrednik kod kojeg je račun otvoren automatski će upozoriti građanina ako bi uplata premašila dopušteni limit. Registar svih uplata i isplata vodit će SKDD (Središnje klirinško depozitarno društvo).
Zakon predviđa i obvezu da najmanje 20 posto ukupnih ulaganja mora biti usmjereno u domaće kompanije koje kotiraju na burzi. Bule je to opisao kao korak prema demokratizaciji koristi od gospodarskog rasta:
"Ovo je i korak dalje, da i građani imaju koristi od rasta hrvatskog gospodarstva ulaganjem u dionice domaćih kompanija putem tog računa."Ostatak sredstava građani mogu slobodno ulagati u druge financijske instrumente po vlastitom izboru, a ako to ne žele sami odlučivati, posrednici mogu u dogovoru s njima odabrati instrumente umjesto njih, kako je istaknula članica Upravnog vijeća Hanfe (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga) Martina Verić.
Bule je HRI usporedio s dosadašnjim iskustvom državnih i narodnih obveznica, za koje su građani pokazali veliko zanimanje: u 20 izdanja ostvareno je oko 16 milijardi eura. Hanfa je kao regulatorno tijelo bila aktivno uključena u izradu zakona i bit će nadležna za nadzor njegove provedbe. Na razini Europske unije, sličan instrument do sada je uvelo ili je u postupku uvođenja 12 zemalja članica, pa Hrvatska nije pionir, ali je još uvijek u manjini. Bule je naveo Švedsku kao primjer gdje su otvorene stotine takvih računa.
Prema procjenama koje je iznio Bule, u prve dvije godine od uvođenja HRI-a očekuju se uplate u rasponu od 200 do 600 milijuna eura. Cilj mjere, osim poreznog poticaja za štednju i ulaganje građana, jest i povećanje likvidnosti hrvatskog tržišta kapitala. Nacrt prijedloga zakona u javnom je savjetovanju do 23. kolovoza 2026. godine, nakon čega slijedi zakonodavni postupak. Uvođenje HRI-a dio je šire strategije razvoja tržišta kapitala u skladu s preporukama Europske unije, a Bule ga je opisao kao novost u hrvatskom financijskom sustavu koja odgovara i financijskoj pismenosti građana.
