Tko bi mogao biti smješten u posebnu ustanovu nakon odslužene kazne?

Osobe koje su izdržale najmanje 10 godina zatvora za teška kaznena djela (protiv života, tijela, slobode ili spolnog integriteta) i za koje sud utvrdi da zbog nasilnih obilježja ličnosti postoji visoka vjerojatnost ponavljanja djela.

Koliko dugo bi osoba mogla ostati u toj ustanovi?

Trajanje smještaja nije unaprijed ograničeno. Sud će svakih 18 mjeseci preispitivati postoje li i dalje razlozi za tretman i smještaj.

Kada bi novi zakon mogao stupiti na snagu?

Planirani datum stupanja na snagu je 1. siječnja 2027. godine, a javno savjetovanje o prijedlogu traje do 1. rujna 2026.

Koliko će nova ustanova koštati porezne obveznike?

U 2027. godini za plaće i operativne troškove predviđeno je ukupno 500.000 eura, a od 2028. godine godišnji trošak iznosio bi 1,2 milijuna eura.

Sigurnost građana

Hrvatska uvodi novi mehanizam: Opasni osuđenici nakon isteka kazne u posebnu ustanovu

B.G. · Prije 2h | 3 min

Vlada predlaže zakon koji uvodi posebnu ustanovu za visokorizične počinitelje nakon izdržane kazne. Javno savjetovanje traje do 1. rujna.

Ukratko

Vlada predlaže zakon koji omogućuje smještaj visokorizičnih osuđenika u posebnu ustanovu i nakon što u potpunosti odsluže zatvorsku kaznu.
Smještaj nije kazna, već mjera s ciljem rehabilitacije i otklanjanja opasnosti od ponavljanja teških kaznenih djela.
U početnoj fazi ustanova bi primala pet korisnika, a za rad bi bilo potrebno 14 djelatnika.
Javno savjetovanje o prijedlogu zakona traje do 1. rujna, a stupanje na snagu planira se 1. siječnja 2027. godine.

Osobe koje su u potpunosti izdržale zatvorsku kaznu od najmanje deset godina za teška kaznena djela protiv života, tijela, osobnih sloboda ili spolnog integriteta, a za koje se procijeni da postoji visok rizik od ponavljanja djela, mogle bi nakon izlaska iz zatvora biti smještene u posebnu ustanovu. Ovaj dosad nepostojeći pravni mehanizam predviđen je prijedlogom Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, koji je Vlada Republike Hrvatske uputila u javno savjetovanje.

Javno savjetovanje otvoreno je 3. kolovoza i trajat će do 1. rujna ove godine, a prema planu, zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine. U obrazloženju prijedloga ističe se kako trenutno ne postoji zakonska osnova za daljnje zadržavanje takvih osoba nakon isteka kazne, pa one izlaze na slobodu. Nova mjera, kako se navodi, nema karakter kazne, već joj je svrha otklanjanje buduće opasnosti za društvo.

Kako bi izgledao postupak?

Postupak procjene započinjao bi još tijekom izdržavanja kazne. Najkasnije šest mjeseci prije isteka kazne, kaznionica ili zatvor morali bi posebnom Povjerenstvu dostaviti izvješće o procjeni vjerojatnosti ponovnog počinjenja kaznenog djela. Nakon toga, komisija bi sakupila podatke od ureda za probaciju i socijalne službe, te bi naručila dva nezavisna stručna mišljenja iz područja psihijatrije i psihologije.

Na temelju prikupljene dokumentacije, Povjerenstvo bi moglo predložiti sudu određivanje tretmana i smještaja. Konačnu odluku donosilo bi vijeće od tri suca županijskog suda, nakon saslušanja osobe o kojoj se odlučuje. Proces bi se vodio izvan suda, bez prisustva javnosti, a sud bi morao reagirati promptno. Osoba bi imala pravo na branitelja, a ako ga sama ne angažira, sud bi joj ga postavio po službenoj dužnosti.

Protiv rješenja o smještaju mogla bi se u roku od osam dana podnijeti žalba Vrhovnom sudu, o kojoj bi odlučivalo vijeće od pet sudaca. Podnošenje žalbe ne bi zaustavilo provedbu odluke. Tretman i smještaj trajali bi dok postoje razlozi za njih, bez unaprijed određenog trajanja, a sud bi svakih 18 mjeseci morao preispitati potrebu za daljnjom mjerom.

Posebna ustanova s naglaskom na rehabilitaciji

Za provedbu zakona država bi osnovala posebnu ustanovu. Osnivačka prava ostvarivalo bi Ministarstvo zdravstva, a uredbom bi je osnovala Vlada. Uvjeti smještaja bili bi bitno drugačiji od zatvorskih, usmjereni na rehabilitaciju, postupno smanjivanje rizika i pripremu za povratak u zajednicu. Stručni tim bi za svakog korisnika u roku od 30 dana izradio individualni plan tretmana, koji bi se revidirao svakih šest mjeseci.

Tretman bi uključivao individualni psihološki, psihijatrijski, psihosocijalni i socijalnopedagoški rad, radnu terapiju, obrazovne i strukovne programe te programe za upravljanje agresijom. Istodobno, ustanova bi imala sigurnosni režim prilagođen riziku, s kontroliranim ulazom i izlazom, videonadzorom zajedničkih prostora i posebnim protokolima za krizne situacije poput pokušaja bijega ili nasilja.

Pet korisnika i 14 djelatnika u prvoj fazi

Prema procjenama iz prijedloga, u početnoj fazi rada ustanove bilo bi smješteno pet korisnika. Da bi ustanova započela s radom, potrebno je angažirati minimalno 14 osoba: direktora, pravnog stručnjaka, ekonomista, forenzičkog psihijatra, psihologa, socijalnog pedagoga, socijalnog radnika, radnog terapeuta te pet čuvara.

Za zapošljavanje u 2027. godini predviđeno je 300.000 eura, uz pretpostavku da će deset djelatnika početi raditi 1. srpnja 2027. Od početka 2028. za plaće svih 14 zaposlenih trebalo bi se godišnje izdvajati 720.000 eura. Materijalni i operativni troškovi, odnosno "hladni pogon", procijenjeni su na 200.000 eura za 2027., a od 2028. na 480.000 eura godišnje.

Nije utvrđen točan dan kada će ustanova početi funkcionirati. Prijedlog zakona predviđa da Vlada uredbu o osnivanju donese u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu. U istom vremenskom okviru, Hrvatski sabor mora imenovati komisiju, a ministar zdravstva treba propisati norme za prostore, opremu i osoblje.