Hrvatski izvoz raste dvoznamenkasto, ali rast vuče plin
U prvom polugodištu izvoz je dosegnuo 13,7 milijardi eura, no 71 posto rasta u prvih pet mjeseci otpada na rudarstvo i vađenje, prvenstveno LNG.
U prvom polugodištu izvoz je dosegnuo 13,7 milijardi eura, no 71 posto rasta u prvih pet mjeseci otpada na rudarstvo i vađenje, prvenstveno LNG.
Hrvatska je u prvih šest mjeseci 2026. zabilježila snažan rast robnog izvoza od 10,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dosegnuvši vrijednost od 13,7 milijardi eura. Istodobno, uvoz je porastao 4,8 posto, na 23,9 milijardi eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku koje je prenio Narodno.hr.
Unatoč dvoznamenkastom skoku izvoza, vanjskotrgovinski deficit ostaje dubok, 10,2 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,4 posto, što znači da za svaki euro uvezenih dobara Hrvatska izveze nešto više od 57 centi.
Najveći zamah zabilježen je u trgovini s članicama Europske unije. Izvoz na to tržište porastao je 14,1 posto i dosegnuo 9,5 milijardi eura. Istodobno, izvoz prema državama izvan EU-a povećan je 3,9 posto, na 4,2 milijarde eura.
Uvoz iz EU-a iznosio je 18,3 milijarde eura (rast od 3,8 posto), dok je uvoz iz zemalja izvan Unije skočio 8,4 posto, na 5,6 milijardi eura.
Analiza HGK Pulsa za prvih pet mjeseci otkriva da se iza ukupnog rasta krije izrazita ovisnost o energetskom sektoru. Čak 71 posto povećanja izvoza u tom razdoblju došlo je iz djelatnosti rudarstva i vađenja. U toj je kategoriji izvozna vrijednost skočila za 842,7 milijuna eura, a glavni razlog tome bio je izvoz LNG-a.
Uz energetiku, rast su podržali i kemijski sektor, posebno izvoz umjetnih gnojiva, te proizvodnja električne opreme, gdje je povećanje povezano s većim izvozom baterijskih sustava.
Već u prvih pet mjeseci izvoz je rastao gotovo dvostruko brže od uvoza, pa je vanjskotrgovinski deficit smanjen 1,3 posto, na 8,5 milijardi eura.
Dvoznamenkasti rast izvoza svakako je pozitivan pokazatelj, ali struktura tog rasta sugerira oprez. Kada je glavnina povećanja posljedica energetike i promjena cijena plina i nafte, rezultat se ne bi trebao automatski smatrati jednako snažnim rastom cijelog hrvatskog izvoznog sektora.
Međutim, ključna promjena postoji: izvoz raste znatno brže nego uvoz. Ukoliko se taj trend nastavi, uz proširenje izvoza industrijskih proizvoda s višom dodanom vrijednošću, Hrvatska bi s vremenom mogla smanjiti jedan od svojih dugogodišnjih ekonomskih izazova, veliki robni deficit.
