Hrvatski turizam u ozbiljnom padu: Nijemci potonuli za 28 posto
Lipanj 2026. donio je 6,1 posto manje noćenja nego lani. Domaći gosti bilježe snažan rast, ali ne mogu nadoknaditi dramatičan pad s ključnih stranih tržišta, posebno njemačkog.
Lipanj 2026. donio je 6,1 posto manje noćenja nego lani. Domaći gosti bilježe snažan rast, ali ne mogu nadoknaditi dramatičan pad s ključnih stranih tržišta, posebno njemačkog.
Prema upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski turizam u lipnju 2026. zabilježio je zabrinjavajući pad. U komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 3,0 milijuna dolazaka i 13,5 milijuna noćenja turista, što je u odnosu na lipanj 2025. godine pad dolazaka za 6,6 posto, a noćenja za 6,1 posto. Brojke potvrđuju da se trend pada, koji je bio vidljiv i u prethodnim mjesecima, nastavlja i produbljuje.
Jedina svijetla točka lipanjskog izvještaja jesu domaći gosti. Oni su ostvarili 387 tisuća dolazaka i 1,2 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 11,8 posto u dolascima i 11,7 posto u noćenjima u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ipak, njihov udio u ukupnim noćenjima iznosi samo 8,9 posto, dok strani turisti, koji su generirali 91,1 posto svih noćenja, bilježe značajan pad.
Strani gosti ostvarili su 2,6 milijuna dolazaka i 12,3 milijuna noćenja, što je pad od 8,9 posto u dolascima i 7,5 posto u noćenjima u odnosu na lipanj 2025. godine. Ovaj podatak posebno zabrinjava s obzirom na to da je lipanj tradicionalno mjesec kada predsezona prelazi u puni zamah glavne turističke sezone.
Najdramatičniji pad bilježi se kod turista iz Njemačke, tradicionalno najvažnijeg hrvatskog emitivnog tržišta. Iako su i dalje na prvom mjestu s 2,7 milijuna noćenja i udjelom od 22,1 posto u svim noćenjima stranih turista, u odnosu na lipanj 2025. njihov je broj noćenja manji za čak 28,1 posto. Prosječno su ostvarili 7,7 noćenja po dolasku.
Pad bilježe i gosti iz Austrije, čija su noćenja manja za 6,0 posto, a oni drže 10,3 posto udjela u stranim noćenjima. S druge strane, rast su ostvarili turisti iz Italije (5,0%), Slovenije (3,9%), Poljske (3,2%), Češke (2,4%) i Ujedinjene Kraljevine (1,2%). Njihovi udjeli u ukupnim noćenjima stranaca redom su: Slovenija 9,9%, Poljska 8,8%, Češka 6,6%, Ujedinjena Kraljevina 5,3% te Italija 3,8%.
Istarska županija ponovno je ostvarila najveći broj noćenja, ukupno 4,3 milijuna, što čini 31,9 posto svih noćenja u Hrvatskoj. No, ni ona nije imuna na negativne trendove, u odnosu na lipanj 2025. noćenja su pala za 10,0 posto. Strani turisti u Istri ostvarili su 4,1 milijun noćenja uz pad od 11,1 posto, dok su domaći gosti s 219 tisuća noćenja porasli za 15,9 posto.
Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu s 2,7 milijuna noćenja (20,0 posto udjela) i padom od 1,7 posto, dok Primorsko-goranska županija bilježi 2,2 milijuna noćenja (16,4 posto udjela) i pad od 7,5 posto. Zanimljivo je da su najbrojniji gosti u lipnju bili oni u dobnim skupinama do 14 godina te od 55 do 64 godine, svaka od tih skupina ostvarila je po 2,2 milijuna noćenja, odnosno po 16,2 posto udjela u ukupnim noćenjima.