Hrvatskoj nedostaje 70 megavata struje
Stručnjaci i HEP uvjeravaju da opskrba građana nije ugrožena, no industrija bi mogla osjetiti posljedice. Istovremeno, Mađarska i Rumunjska gase svjetla, a kod Vukovara nasukani brodovi.
Stručnjaci i HEP uvjeravaju da opskrba građana nije ugrožena, no industrija bi mogla osjetiti posljedice. Istovremeno, Mađarska i Rumunjska gase svjetla, a kod Vukovara nasukani brodovi.
Nuklearna elektrana Krško trenutno radi s 80 posto kapaciteta, a ako temperatura Save dodatno poraste, proizvodnja bi se tijekom vikenda mogla smanjiti za još 15 posto. Slovenska vlada već je naredila da elektrana ne smije pasti ispod 50 posto kapaciteta, što bi značilo potpunu obustavu rada. No, hrvatski stručnjaci smiruju javnost i poručuju da sustav opskrbe električnom energijom nije ugrožen.
Profesor sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva Davor Grgić situaciju ne smatra alarmantnom. "Trenutni uvjeti koji vladaju na vodotoku Save su takvi da ja ne očekujem u iduća dva, tri dana da bi bilo potrebe za dodatnim snižavanjem. Oni su rekli da bi ispod 50 posto to značilo za njih totalnu obustavu, a ja mislim da do toga nećemo doći", izjavio je Grgić.
Zbog smanjene proizvodnje u Krškom, Hrvatskoj trenutno nedostaje oko 70 megavata električne energije. Energetski stručnjak Ivica Jakić pojasnio je razmjere tog manjka: "To vam je kolika je snaga hidroelektrane na rijeci Dravi, 70 megavata. A s druge strane to vam je potrošnja u rangu jednog većeg kvarta u gradu Zagrebu."
Iz Hrvatske elektroprivrede poručuju da će manjak nadoknaditi iz vlastitih izvora i kupnjom na veleprodajnom tržištu. "Trenutno smanjenje rada NE Krško neće utjecati na sigurnost opskrbe hrvatskih kupaca", stoji u priopćenju HEP-a.
Problem je, međutim, što je električna energija na tržištu trenutačno dvostruko skuplja nego što je uobičajeno. Jakić ipak uvjerava da kućanstva ne bi trebala osjetiti udar na novčanik. "Za očekivat je da građanstvo neće osjetiti povećanje cijene električne energije unatoč ovoj sada krizi po pitanju snabdijevanja. Za industriju je malo drugačije, ovisi o ugovorima koji su napravili", rekao je Jakić, dodavši da sve ovisi o tome je li ugovorena snaga garantirana ili nije.
Dok je u Hrvatskoj situacija pod kontrolom, Mađarska i Rumunjska suočavaju se s puno ozbiljnijim posljedicama niskog vodostaja Dunava. Mađarska nuklearna elektrana Pakš radi s tek 10 posto kapaciteta, zbog čega je Budimpešta ugasila dekorativnu rasvjetu na javnim zgradama, uključujući i zgradu parlamenta. U Bukureštu su dijelovi grada ostali u mraku.
Jess Ralston, voditeljica energetskog programa u britanskom think tanku ECIU, objasnila je zašto je voda ključna: "One moraju biti ohlađene kako bi bile učinkovite u proizvodnji električne energije. Stoga Rumunjska i Mađarska traže načine kako preusmjeriti ili dobiti više vode u ta područja za hlađenje nuklearnih elektrana." Rumunjska vojska čak je počela minirati otoke na Dunavu ne bi li povećala protok vode i omogućila nastavak rada nuklearne elektrane Černavoda.
Ni Hrvatska nije pošteđena posljedica suše na Dunavu. Vodostaj kod Vukovara pao je na minus 65 centimetara, a poboljšanje se ne očekuje idućih 15 dana. Borna Čerina iz Službe sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Vukovar izvijestio je o ozbiljnim problemima u riječnom prometu.
"Imamo trenutno dva nasukana teretna broda na području Erduta. Nasjeli su još prošli tjedan. Nakrcani su umjetnim gnojivima i žitaricama", rekao je Čerina. Dodao je i kako su tri potiskivača barži s teretom odustala od daljnje plovidbe jer je postalo preopasno. Financijski gubici za brodare su ogromni. "Svi brodovi koji su trebali doći, nisu došli. A ovi koji su došli su nakrcani s 20, 30 posto kapaciteta tako da je to sve veliki trošak iz luku i za ostale", zaključio je Čerina.
