Hrvatskom pravosuđu prijeti kaos: Sudaca sve manje
Više od trećine sudačkog kadra starije je od 60 godina, a na svakog suca godišnje prosječno dolazi 723 nova predmeta. Mladi ne žele u sudačku profesiju, a predmeti pristižu svaki dan.
Više od trećine sudačkog kadra starije je od 60 godina, a na svakog suca godišnje prosječno dolazi 723 nova predmeta. Mladi ne žele u sudačku profesiju, a predmeti pristižu svaki dan.
Hrvatsko pravosuđe suočava se s ozbiljnim kadrovskim problemom koji prijeti dodatnim zastojem u već preopterećenom sustavu. Ne samo da sudaca nedostaje, nego je njihov broj u stalnom padu, prosječna dob sve je starija, a interes mladih pravnika za sudačku profesiju gotovo je nestao. Situaciju najbolje oslikava podatak da 35 posto sudačkog kadra ima više od 60 godina, što znači da će u nadolazećim godinama sustav ostati bez značajnog dijela iskusnih sudaca.
Na hrvatske sudove svake godine dolazi više od milijun i 200 tisuća novih predmeta, a sudaca je otprilike 1660. Ta brojka, kako upozoravaju iz udruge hrvatskih sudaca, stalno se mijenja jer ljudi odlaze u mirovinu. "Mi smo tu zapravo u europskim relacijama jedni od najopterećenijih sudaca", izjavila je Ivana Bilušić Kujundžić, glasnogovornica udruge hrvatskih sudaca i sutkinja Visokog kaznenog suda.
Kada se brojke raščlane, situacija postaje još dramatičnija. Svaki sudac u Hrvatskoj prosječno godišnje dobije 723 nova predmeta, odnosno otprilike 60 predmeta svaki mjesec. Takvo opterećenje, uz istovremeni pad broja sudaca, stvara pritisak koji se prema van ne vidi, ali iznutra guši sustav.
Sudac Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić, koji u pravosuđu radi već 40 godina, opisuje kako istraga ne može stati ni tijekom godišnjih odmora. "Istraga ne može stati, i ja osobno inače redovno koristim godišnji odmor u srpnju tako da u kolovozu ulazim i upadam u jednu gužvu koja prema van nije vidljiva, ali istražni centar radi non stop", objasnio je Devčić.
Problem starenja kadra najvidljiviji je na Županijskom sudu u Velikoj Gorici, gdje najmlađi sudac ima 50 godina. Kornelija Kallay Blažeković, predsjednica tog suda, ističe da je puno sutkinja otišlo u mirovinu, a mlađeg kadra nema. Situacija je loša i na Općinskom sudu u Velikoj Gorici i Novom Zagrebu, gdje se osjeća pad broja sudaca na kaznenim odjelima.
"Naši suci Županijskog suda u Velikoj Gorici, najmlađi ima 50 godina, puno sutkinja je otišlo u mirovinu, i nekakvog mlađeg kadra nemamo", rekla je Blažeković. Dodala je i da ne znaju odgovor zašto je došlo do pada interesa za sudački poziv. "Mi za sada isto ne znamo odgovor zašto je došlo do pada interesa za biti sudac Općinskog suda, Županijskog suda, jednostavno nam je - mi to volimo reći - bazen presušio, kandidata nemamo puno, zaista se javi vrlo vrlo maleni broj kandidata", kazala je.
Da je sudačka profesija nekad bila iznimno cijenjena i poželjna, potvrđuje i Dina Lijić, savjetnica u romantičnim odnosima i vlasnica stranice brak.hr, koja je pravo završila 2014. godine, ali je odmah znala da ne želi raditi kao sutkinja ni odvjetnica. "Sjećam se još dok sam studirala da je jako teško bilo dobiti poziciju kao sudac na jednom od naših sudova, tako da je za početak trebalo odraditi staž kao sudski savjetnik, a pravosudnu akademiju što sve skupa nije bila garancija da ćete dobiti posao na sudu", prisjetila se Lijić.
Mjesta koja su nekad bila iznimno atraktivna i za koja je vladao velik interes, danas se bore za kandidate. Sustav se našao u situaciji da za sudačke pozicije jednostavno nema dovoljno zainteresiranih, a oni koji su u sustavu, poput suca Devčića, ostaju iz entuzijazma. "Mogu reći da se čovjek naravno zasiti s vremenom i da dođe do određene doze zasićenja u ovom poslu, al uvijek vas nešto ponovo vuče, uvijek postoji neki žar, entuzijazam zbog kojih i dalje radim", zaključio je Devčić.
