HZZ u sedam mjeseci zaprimio zahtjeve za 137.050 radnika
Najviše nedostaje liječnika, medicinskih sestara, odgojitelja i vozača, a stručnjak upozorava da se problem neće brzo riješiti
Najviše nedostaje liječnika, medicinskih sestara, odgojitelja i vozača, a stručnjak upozorava da se problem neće brzo riješiti
Poslodavci su tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražili ukupno 137.050 radnika, pokazuju najnoviji podaci HZZ-a. Brojka sama po sebi dovoljno govori o dubini problema koji već godinama opterećuje domaće tržište rada.
Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, gdje su poslodavci tražili 24.155 radnika. Sektor obrazovanja slijedi s 22.216 traženih radnika, dok je prerađivačka industrija dosegnula 19.249 radnika.
Usporedi li se potražnja s prosječnim brojem nezaposlenih u evidenciji HZZ-a, upravo u tim djelatnostima radnika kronično nedostaje. Iza njih se redaju smještaj te priprema i usluživanje hrane, a potom građevinarstvo.
Prema podacima Večernjeg lista, poslodavci najteže pronalaze liječnike, medicinske sestre, odgojitelje i vozače. Riječ je o zanimanjima koja traže specifična znanja i vještine, dok interes među mladima nije dovoljan da pokrije stalnu potražnju.
Stručnjak na kojeg se poziva Večernji list upozorava da brzog rješenja nema. Njegovo ime u izvoru nije navedeno, ali jasno je da se radi o strukturnom izazovu koji iziskuje dugoročne mjere, a ne tek kratkoročne intervencije.
Kad je riječ o zdravstvu i obrazovanju, kvaliteta usluge izravno ovisi o broju raspoloživih radnika. Manjak kadrova stoga se već osjeća u svakodnevnom životu građana, od lista čekanja u zdravstvu, preko opterećenja odgojitelja u vrtićima, do nedostatka vozača u javnom prijevozu.
