Inflacija u srpnju 3,9%, maloprodaja usporava treći mjesec zaredom
Potrošnja raste tek 0,4% na godišnjoj razini uz pad prodaje goriva od 12,9%, a Ekonomski institut prognozira rast BDP-a od 2% u drugom kvartalu.
Potrošnja raste tek 0,4% na godišnjoj razini uz pad prodaje goriva od 12,9%, a Ekonomski institut prognozira rast BDP-a od 2% u drugom kvartalu.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak, 31. srpnja 2026., prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena: godišnja inflacija u Hrvatskoj pala je na 3,9%, dok su na mjesečnoj razini cijene pale za 0,2%. Istovremeno, novi podaci pokazuju da se potrošnja u maloprodaji hladi, u lipnju je porasla tek 0,4% u odnosu na isto razdoblje lani, što je treći uzastopni mjesec usporavanja, izvještava Riječki Novi list.
Prema prvoj procjeni, godišnji rast cijena najviše su podigle komponente Energija (12,2%) i Usluge (8,5%), dok su Hrana, piće i duhan poskupjeli skromnih 0,5%. Pad je zabilježen kod Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (-1,1% godišnje, odnosno -3,0% na mjesečnoj razini). Na mjesečnoj su razini Usluge porasle 1,5%, a Hrana i Energija po 0,4%.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji koristi Eurostat, u srpnju je na godišnjoj razini viši 3,6%, a u odnosu na lipanj 0,6%. Konačne podatke prema klasifikaciji ECOICOP DZS će objaviti 14. kolovoza.
Promet u trgovini na malo u lipnju je, prema DZS-u, realno porastao tek 0,4% na godišnjoj razini, to je 39. mjesec zaredom rasta, ali naglo usporavanje u odnosu na ožujak (3,3%), travanj (2%) i svibanj (0,5%). Pritom je najviše porastao promet hranom, pićem i duhanom (2,9%), neprehrambeni proizvodi bilježe rast od 1,5%, dok je kategorija motornih goriva i maziva potonula za čak 12,9%.
"Značajan izravan utjecaj na usporavanje ukupne lipanjske maloprodaje ima kategorija motornih goriva i maziva, koja je zabilježila strmoglav pad od 12,9 posto na godišnjoj razini", naveli su analitičari RBA analiza za Novi list. Visoke cijene energenata, dodaju, natjerale su građane i tvrtke na racionalizaciju potrošnje naftnih derivata.
Prema proljetnim prognozama Europske komisije, u razdobljima ekonomske neizvjesnosti potrošači odgađaju kupnju trajnih dobara i stvaraju financijske zalihe. Novi list prenosi da je na oprez utjecala i inflacija koja je "značajno nagrizla kupovnu moć građana", kućanstva sve veći dio dohotka troše na hranu i režije.
Podsjetimo, Hrvatska je prije dvije godine imala rast maloprodaje od 5,3%, potaknut rastom plaća, pa je ovogodišnje hlađenje bilo očekivano. U prvom tromjesečju 2026. BDP je porastao 2,2% (21. kvartal rasta zaredom), no to je znatno sporije nego u prethodnom kvartalu (3,6%).
Ekonomski institut upozorava na daljnje usporavanje: "Opisano kretanje indeksa sugerira da ekonomska aktivnost u hrvatskom gospodarstvu u drugom tromjesečju 2026. blago usporava u odnosu na prethodno tromjesečje. Na osnovi kretanja vrijednosti indeksa možemo procijeniti da će u drugom tromjesečju 2026. hrvatsko gospodarstvo rasti za 2 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine." Samo su dvije komponente CEIZ indeksa, broj dolazaka turista i prihodi od PDV-a, zabilježile rast, dok su industrijska proizvodnja i trgovina na malo pale.
