#inflacija

Dok su SDP i Možemo! turnejom po Hrvatskoj tumačili građanima poskupljenja i pad kupovne moći, izbjegavali su teme koje su uzdrmale državu, poput ustašizacije i ekocida u Gospiću.

Eurostat objavio podatke za srpanj. Hrvatska s 3,6 posto među zemljama s najvišim rastom cijena, iako je zabilježila osjetno usporavanje u odnosu na lipanj.

Globalne cijene hrane mogle bi porasti 11,8 posto ove godine, najviše pšenica, voće i povrće. Poskupljenja u trgovinama stižu već na jesen.

Rekordne vrućine, suše i požari pogodili su europsko gospodarstvo od energetike i poljoprivrede do riječnog prometa i turizma, a ekonomisti upozoravaju da je ovo tek početak.

Unatoč sezonskom voću i povrću, temeljna i standardna košarica poskupjele su na mjesečnoj razini, a najveći rast cijena zabilježen je u Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji.

Vlada je prvo povećala poreze paušalcima i iznajmljivačima da bi obuzdala inflaciju, a sada gotovo identičan iznos trajno usmjerava u braniteljske mirovine, bez da je išta uštedjela na vlastitom aparatu.

Indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u srpnju je dosegnuo najvišu razinu od siječnja 2023., potaknut ratovima, nepovoljnim vremenskim uvjetima i rastućim troškovima.

Ekonomist Vladimir Arčabić upozorava kako se uzroci rasta cijena neprestano izmjenjuju, a najnoviji udar dolazi s Bliskog istoka. HNB-ove projekcije tek za 2028. godinu predviđaju približavanje ciljanoj inflaciji od dva posto.

Glavni ekonomist UN-ove agencije za hranu predviđa da će cijene osnovnih namirnica početi izrazitije rasti do kraja godine, a još snažnije u idućoj.

Eurostat je objavio nove podatke za drugu polovicu 2026. godine. Nominalni iznosi stavljaju Hrvatsku u zlatnu sredinu, ali slika se mijenja kad se u obzir uzme kupovna moć.

Ministar financija Tomislav Ćorić zasad ne otklanja tu mogućnost, a odluka bi se mogla donijeti na jesen nakon analize ekonomskih pokazatelja.

Glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero za Reuters kaže da ratovi u Iranu i Ukrajini, skupa s El Niñom, stvaraju savršenu oluju viših troškova i manjih prinosa.

Rekordno niski vodostaji Rajne i Dunava prijete opskrbnim lancima, a procjene govore o gubitku do dvije milijarde eura dodane vrijednosti samo u ovom tromjesečju.

Procjena za prosječnu četveročlanu obitelj pokazuje da bi ukidanje subvencija i ograničenja cijena moglo značiti dodatnih 60 eura mjesečno, a godišnje između 500 i 900 eura, ovisno o navikama.

Hrvatska s 1050 eura bruto mjesečno zauzima sredinu ljestvice, no prema kupovnoj moći bilježi napredak od tri mjesta.

Eurostat objavio nove podatke o minimalnim plaćama u 29 europskih zemalja. Iako je Luksemburg nominalno prvi, standard kupovne moći otkriva sasvim drugačiju sliku, a među dobitnicima su i Hrvatska te Srbija.