HR EN DE
NEWS SPORT BIZNIS SCENA LIFESTYLE TECH

Iran i Oman kroje sudbinu Hormuškog tjesnaca

SAD, Iran i Oman blizu su privremenog dogovora o ponovnom otvaranju ključnog plovnog puta, no prijedlog o kontroli i naknadama izaziva oštre reakcije.

Foto: Wikipedia (Hormuški tjesnac)
Ukratko
  • SAD, Iran i Oman blizu su privremenog dogovora o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca na 60 dana.
  • Izvori se razilaze: Axios tvrdi da neće biti naknada, dok El Mundo navodi da Iran i Oman planiraju podjelu 'naknade za uslugu'.
  • Trump je odustao od velikog napada na Iran, a regionalne sile vrše pritisak za diplomatsko rješenje.
  • Od početka rata u veljači zabilježeno je više od 60 napada na području tjesnaca.

Dok se u vodama Hormuškog tjesnaca i dalje osjeća napetost sukoba koji traje od veljače, diplomatski kanali između Irana, Omana i Sjedinjenih Država rade punom parom. Prema informacijama koje je u utorak objavio Axios, administracija predsjednika Donalda Trumpa namjerava u srijedu, 5. kolovoza 2026., objaviti privremeni sporazum o ponovnom otvaranju ovog strateški važnog pomorskog prolaza. Istovremeno, prema pisanju El Munda, Trump je nedavno odustao od novog velikog napada na Iran iako su, prema američkim izvorima, projektili bili spremni, ciljevi određeni i snage pripremljene za ono što je sam predsjednik opisao kao "najveći napad od Drugog svjetskog rata".

Privremeni plan: 60 dana za povratak plovidbe

Prijedlog sporazuma, koji bi trebao trajati 60 dana, predviđa obnovu komercijalnog brodskog prometa, nastavak primirja između SAD-a i Irana te ponovno pokretanje pregovora o iranskom nuklearnom programu. Ključni tehnički detalj jest podjela ruta: ulazni promet odvijao bi se kroz iranske vode, dok bi izlazni promet išao omanskim vodama uz koordinaciju s Teheranom. Obje strane radile bi i na zajedničkom uklanjanju pomorskih mina kako bi se uspostavio trajni koridor.

Međutim, izvori se razilaze oko financijskih uvjeta. Axios navodi da se ne bi naplaćivale nikakve naknade za prolaz. Istovremeno, El Mundo, pozivajući se na iranske izvore bliske Reutersu, izvještava o drukčijem aranžmanu: Teheran bi nadzirao ulazak brodova, a Muscat bi odobravao njihov izlazak, uz podjelu "naknade za uslugu" koja bi pokrivala "utjecaj na okoliš" i sigurnost plovila. "Malo je vjerojatno da će Teheran prihvatiti bilo koju drugu alternativu za ponovno otvaranje tjesnaca", rekao je iranski izvor za Reuters.

Washington odbija iransku kontrolu i cestarine

Ova ideja o iranskoj kontroli i naplati prolaza naišla je na oštro protivljenje u Washingtonu. Predsjednik Trump, koji je u ponedjeljak izjavio da bi se tjesnac mogao ponovno otvoriti "u roku od nekoliko sati", odbacuje mogućnost da Iran upravlja prometom ili nameće brodske cestarine. Državni tajnik Marco Rubio upozorio je na stvaranje opasnog presedana. "Ako na Bliskom istoku jedna zemlja može odlučiti kontrolirati međunarodni pomorski put uz naplatu cestarina i, ako se ne plati, dići brodove u zrak, stvorit ćemo vrlo opasan presedan koji će se ponoviti u drugim dijelovima svijeta", izjavio je Rubio, potvrdivši ipak da se pregovori s Iranom i Omanom nastavljaju.

S iranske strane, ton je oprezan. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei izjavio je da dogovor s Omanom "nema nikakve veze s tim hoće li se Hormuški tjesnac ponovno otvoriti ili ostati zatvoren", dodavši da se tek treba vidjeti "može li pakt dovesti do smirivanja regionalnih napetosti".

Pritisak saveznika i unutarnje dvojbe

Diplomatski zaokret događa se u trenutku značajnog pritiska regionalnih sila. Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman upozorio je Trumpa u subotu, 2. kolovoza, da bi veliki američki napad na Iran vjerojatno izazvao iransku odmazdu na energetsku infrastrukturu u Zaljevu. "Saudijci su izrazili zabrinutost i zatražili da se pojasni plan djelovanja", rekao je jedan američki dužnosnik za El Mundo. Ovaj poziv na suzdržanost uslijedio je unatoč zajedničkom američko-saudijskom napadu na proiranske milicije u Iraku prošlog tjedna.

I druge regionalne sile, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Tursku i Pakistan, vrše pritisak na Washington i Teheran da smanje tenzije. Katar, kao posrednik, u utorak je izjavio da diplomatski napori traju, ali da nema izravnih razgovora između zaraćenih strana. Istovremeno, prema pisanju CNN-a i Wall Street Journala, potpredsjednik JD Vance i načelnik Združenog stožera, general Dan Caine, upozorili su Trumpa da bi nastavak trenutnog intenziteta borbi mogao iscrpiti ključne zalihe interceptor projektila potrebnih za potencijalne buduće sukobe, posebno s Kinom ili Rusijom.

Napetosti ne jenjavaju

U pozadini diplomatske aktivnosti, nasilje se nastavlja. U utorak je projektil nepoznatog podrijetla pogodio brod uz obalu Omana, što je bio samo jedan u nizu od više od 60 napada na području tjesnaca od početka rata u veljači. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u međuvremenu je hodočastio u irački sveti grad Kerbalu povodom obilježavanja Arbaeena, opisavši taj događaj kao demonstraciju jedinstva dviju zemalja usred regionalne neizvjesnosti.

Iako bi dogovor s Omanom za Iran predstavljao diplomatsku pobjedu i učvrstio njegov utjecaj u regiji, krajnji ishod i dalje je neizvjestan. Svijet s nestrpljenjem iščekuje najavljeno priopćenje iz Washingtona koje bi moglo donijeti privremeno smirivanje, ali i otvoriti nova pitanja o budućoj kontroli jednog od najvažnijih svjetskih plovnih putova.

Česta pitanja
Što predviđa privremeni sporazum o Hormuškom tjesnacu? +
Sporazum na 60 dana predviđa obnovu komercijalnog prometa, nastavak primirja između SAD-a i Irana, ponovno pokretanje pregovora o iranskom nuklearnom programu te podjelu ruta, ulaz kroz iranske, a izlaz kroz omanske vode.
Zašto SAD odbija iranski prijedlog o naknadama za prolaz? +
Washington smatra da bi iranska kontrola i naplata prolaza stvorila opasan presedan u međunarodnom pomorskom pravu te odbacuje mogućnost da Teheran upravlja prometom ili nameće cestarine.
Koje zemlje vrše pritisak za smirivanje tenzija? +
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska i Pakistan pritišću SAD i Iran na smanjenje napetosti, dok Katar djeluje kao posrednik u diplomatskim naporima.
Što se dogodilo s planiranim američkim napadom na Iran? +
Predsjednik Trump odustao je od novog velikog napada iako su, prema američkim izvorima, projektili bili spremni, ciljevi određeni i snage pripremljene za ono što je opisao kao 'najveći napad od Drugog svjetskog rata'.

Prijavi se

Za komentiranje je potrebna prijava ili registracija.

Komentari (0)
Nema komentara. Budi prvi!
Traži
Popularno
Nedavno pretraživano
helsinški sporazum
liga prvaka
digitalni mediji
Prijava
Pocetna
Prati nas na Googleu
Kategorije