Iran jača vojsku u primirju, sudbina Ormuza visi o koncu
Dok američki dužnosnici najavljuju skori dogovor, Teheran koristi svaki trenutak primirja za obnovu i jačanje vojnih kapaciteta, a izvori se razilaze o stvarnom stanju pregovora.
Dok američki dužnosnici najavljuju skori dogovor, Teheran koristi svaki trenutak primirja za obnovu i jačanje vojnih kapaciteta, a izvori se razilaze o stvarnom stanju pregovora.
Dok traju napeti pregovori o sudbini Ormuškog tjesnaca, ključne arterije za globalni transport nafte, Iran intenzivno koristi razdoblje primirja za jačanje svoje vojne moći. Glasnogovornik iranske vojske, Mohammad Akraminia, izjavio je za državnu televiziju kako je zemlja "maksimalno iskoristila priliku memoranduma o razumijevanju i svaki trenutak primirja". Memorandum, potpisan sa Sjedinjenim Američkim Državama u lipnju 2026., trenutno je suspendiran, no Teheran ne gubi vrijeme.
Akraminia je pojasnio da su tijekom primirja ubrzani napori na uvođenju postojeće opreme u oružane snage, uvozu nove, kao i na popravku i oporavku oštećenih sustava ili proizvodnji novih. Vršitelj dužnosti iranskog ministra obrane, Majid Ebn-e Reza, izjavio je prošlog mjeseca da proizvodnja projektila i dronova "nije stala ni na jedan dan" te da je proizvodnja bespilotnih letjelica dosegla tri puta veću razinu od one prije rata, koji je započeo 28. veljače 2026. godine.
Bivši visoki zapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC-a), Hossein Kanani Moghaddam, za Al Jazeeru je otkrio detalje modernizacije. "Poboljšavamo domaću proizvodnju i kvalitetu. Naši prethodni projektili su poboljšani u pogledu dometa i razorne moći bojeve glave", rekao je. Dodao je kako Iran ima zalihe u "podzemnim gradovima projektila i dronova", čiji novi dijelovi postupno ulaze u operativne linije. Prema američkim medijskim izvješćima iz lipnja, Iran je zadržao približno 70 posto svojih predratnih zaliha projektila i oko 40 posto arsenala dronova.
Dok Iran jača vojsku, signali s diplomatske fronte su kontradiktorni. Američki ministar financija Scott Bessent iznenadio je tržišta izjavom za CNBC da postoji mogućnost dogovora "danas ili sutra". "U pregovorima smo s Irancima. Postoji mogućnost da postignemo dogovor danas ili sutra za otvaranje tjesnaca i kretanje prema normaliziranijoj situaciji u ovom sukobu", rekao je. Njegove riječi izazvale su pad cijena nafte za više od 5%.
Predsjednik SAD-a Donald Trump na svojoj društvenoj mreži Truth optužio je Iran za dvoličnost. "Traže sastanak, neki bi rekli 'mole'", napisao je, dodavši: "Razgovori su započeli, s drugima zakazanim uskoro, a oni tvrde, otvoreno i s ponosom, da nisu u pregovorima, da ne raspravljaju ni o čemu i da imaju posla samo s Omanom".
Državni tajnik Marco Rubio, koji je o napretku pregovora govorio tijekom sastanka s paragvajskim ministrom vanjskih poslova Rubénom Ramírezom Lezcanom prilikom potpisivanja memoranduma o nuklearnoj suradnji, pokušao je unijeti malo jasnoće. "Postoji dijalog u pregovorima u koje smo uključeni između Omana i Irana o tome kako omogućiti većem broju brodova da sigurno prijeđu tjesnac u kratkom roku, dok se krećemo prema dugoročnim razgovorima o nuklearnom pitanju. Postignut je napredak, ali još nije došlo do zaključka", izjavio je Rubio, dodavši kako vjeruje da će dogovor biti finaliziran "vrlo brzo".
Nasuprot optimizmu iz Washingtona, izvori bliski pregovorima daju drugačiju sliku. Prema pisanju Wall Street Journala, pozicije Irana i SAD-a ostaju "dijametralno suprotne". Teheran prvo zahtijeva sigurnosna jamstva, prekid pomorske blokade i ukidanje sankcija naftnom sektoru, dok Washington i arapske monarhije inzistiraju na prvotnom otvaranju tjesnaca. Iran uz to traži i naplatu za prolazak brodova kroz tjesnac. Dodatni pritisak na američku administraciju stvara i financijski faktor: Kongres SAD-a odbio je odobriti 88 milijardi USD za vojnu operaciju protiv Irana.
Napetosti u regiji ne jenjavaju. Jemenski Huti, saveznici Irana, u utorak su priopćili kako su izveli uspješan napad dronom na aerodrom Najran u Saudijskoj Arabiji. U Crvenom moru, teretni brod pod zastavom Indije pogođen je eksplozivnom napravom postavljenom na brodicu, oko 13 nautičkih milja (24 km) sjeverno od jemenske luke Hodeidah. Svih 14 članova posade je spašeno, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova u Delhiju.
Istovremeno, američko Zapovjedništvo za Bliski istok (Centcom) izvijestilo je kako su do 4. kolovoza 2026. njihove snage preusmjerile 45 komercijalnih brodova, onesposobile dva i popele se na još dva. Unatoč svemu, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei ocijenio je pregovore "pozitivnima i na tehničkoj i na političkoj razini".
