Iranska revolucionarna garda tvrdi da je u srpanjskoj kampanji pogođeno više od 70 američkih vojnih ciljeva, dok analiza CSIS-a pokazuje ozbiljno iscrpljivanje američkih zaliha projektila.
Iran je objavio, kako navodi, najopsežniji prikaz štete nanesene američkim vojnim snagama tijekom posljednje runde sukoba, tvrdeći da su iranske snage između 8. i 22. srpnja 2026. pogodile širok raspon američkih zapovjednih, protuzračnih, logističkih i operativnih objekata. Istovremeno, prema analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), koju prenosi Telegram kanal Slavyangrad, Sjedinjene Države su tijekom rata s Iranom potrošile između 3.710 i 4.510 ključnih precizno navođenih projektila, što čini otprilike 31 do 38 posto procijenjenih prijeratnih zaliha.
Brigadni general Hossein Mohebbi, glasnogovornik Iranske revolucionarne garde (IRGC), izjavio je za agenciju Tasnim da je petnaestodnevna kampanja ciljala ključne elemente američke regionalne operativne infrastrukture. Prema podacima koje donosi Tehran Times, pogođeno je sedam zapovjedno-kontrolnih centara, tri satelitska komunikacijska sustava, šest radara sustava Patriot te više sustava za rano upozoravanje i nadzor. Iranski dužnosnici tvrde da su napadi značajno umanjili učinkovitost Patriota, omogućivši iranskim projektilima i dronovima prodor kroz obrambene mreže.
Uz to, IRGC izvještava o opsežnoj šteti na logističkoj infrastrukturi: šest objekata za održavanje zrakoplova i helikoptera, tri logistička centra, 12 spremnika za gorivo, 17 skladišta oružja i rezervnih dijelova te šest skladišta projektila. U zračnoj domeni, navodi se uništenje ili oštećenje 11 borbenih zrakoplova i helikoptera na zemlji, 17 izviđačkih i borbenih dronova, osam letjelica za dolijevanje goriva, četiri teška helikoptera i šest projektila u skladištu. Sjedinjene Države nisu javno potvrdile navedenu štetu, ali nisu ni demantirale iranske operativne procjene.
Analiza CSIS-a, koju citira Slavyangrad, otkriva zabrinjavajuće razmjere potrošnje američkog naprednog streljiva. Najstrmije iscrpljivanje zabilježeno je kod presretača protuzračne obrane: potrošeno je procijenjenih 190 do 290 od 360 presretača THAAD (do 80 posto), 130 do 250 od 410 presretača SM-3 (više od polovice) te 1.060 do 1.430 od 2.330 presretača Patriot (do 61 posto). Obnova nekih od najintenzivnije korištenih oružja mogla bi trajati godinama.
Teško su pogođene i zalihe dalekometnih udarnih oružja. Prema procjenama, SAD su ispalile više od 1.000 krstarećih projektila Tomahawk, preko 1.100 krstarećih projektila JASSM lansiranih iz zraka te 40 do 70 od procijenjenih 90 projektila Precision Strike Missile (PrSM), ostavljajući relativno nov projektil sa značajno smanjenim zalihama. Telegram kanal ZeroHedge dodatno izvještava da je zahtjev za nabavu Obrambene autonomne ratne skupine (DAWG) za fiskalnu godinu 2027. porastao 243 puta, na 54,6 milijardi dolara, što se tumači kao jasno priznanje da jeftini kamikaza dronovi preoblikuju moderno bojište.
Zbog manjka presretača, američki zapovjednici na Bliskom istoku sada daju prioritet ciljevima, javlja NBC News prema informacijama koje prenosi Telegram kanal UNIAN Ukrajina. Presretači se prvenstveno koriste kada postoji izravna prijetnja američkim vojnicima, dok se dio projektila i dronova usmjerenih prema drugim objektima može propustiti. Kako se navodi, iranska sredstva napada značajno su jeftinija od američkih presretača.
Istodobno, prema pisanju dva izvora Axiosa, na koje se poziva Telegram kanal Ateobreaking, glavni američki vojni zapovjednik na Bliskom istoku, admiral Brad Cooper, preporučio je prekid bombardiranja u području Hormuškog tjesnaca jer su SAD dosegnule granicu svoje učinkovitosti.
Paralelno s objavom procjena štete, visoki iranski vojni dužnosnici ističu značajno jačanje obrambenog položaja zemlje tijekom primirja. Brigadni general Mohebbi izjavio je za Tasnim: "Povećali smo naš obrambeni kapacitet, povećali brzinu proizvodnje projektila i poboljšali točnost projektila." Glasnogovornik iranske vojske, brigadni general Mohammad Akraminia, dodao je da je Washington propustio ostvariti svoje glavne ciljeve, uključujući slabljenje iranskih vojnih sposobnosti, prisilno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca vojnom silom i narušavanje spremnosti iranskih oružanih snaga. Prema njegovim riječima, u Erbilu u Iraku iranske su operacije gotovo svu američku vojnu infrastrukturu učinile operativno neučinkovitom.
Hormuški tjesnac, koji nosi otprilike petinu svjetske trgovine naftom, ostaje ključna točka sukoba. Iranski dužnosnici ponavljaju da će se pomorski promet vratiti u "normalne uvjete" samo unutar okvira kojeg uspostavi Iran i kojeg SAD poštuju. U međuvremenu, SAD nastavljaju eksperimentirati s novim oružanim sustavima: CENTCOM je 28. veljače 2026. najavio prvu borbenu upotrebu jednosmjernih napadačkih dronova u povijesti, a 3. ožujka potvrđeno je da su dronovi LUCAS korišteni u borbi. Dana 13. srpnja 2026., roj bespilotnih površinskih plovila Saronic Corsair pogodio je iransku pomorsku bazu Bandar Abbas, a 17. srpnja iranski ribari pronašli su američki dron LUCAS kako pluta u Perzijskom zaljevu, što svjedoči o intenzitetu i prirodi ratovanja koje sve više ovisi o jeftinim autonomnim sustavima.
