Iran poručio SAD-u: Povijest će urezati imena ratnih huškača u kamen opomene
Dok traje diplomatska prepirka s Washingtonom i privremena obustava napada, Hormuški tjesnac ostaje zatvoren, a cijene nafte osciliraju.
Dok traje diplomatska prepirka s Washingtonom i privremena obustava napada, Hormuški tjesnac ostaje zatvoren, a cijene nafte osciliraju.
Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova za pravna i međunarodna pitanja Kazem Gharibabadi oštro je odgovorio na, kako navodi iranska agencija IRNA, ratnohuškačke napore američkog senatora Lindseyja Grahama. "Povijest će urezati imena ratnih huškača u kamen opomene," poručio je Gharibabadi, čiju izjavu prenosi IRNA. Njegova retorika dolazi u trenutku napete diplomatske tišine između Irana i SAD-a nakon što je tijekom vikenda obustavljena razmjena vatre, izvještava Index.hr, pozivajući se na Euronews.
Na tjednoj konferenciji za medije u ponedjeljak, 27. srpnja 2026., glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je: "Nećemo dopustiti Sjedinjenim Državama da određuju vrijeme rata i mira." Kazao je i da će se odluke o budućim razgovorima donositi isključivo prema iranskim nacionalnim interesima. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je Iran zatražio pregovore "izravno i preko posrednika" te je upozorio: "Vodimo ozbiljne razgovore s Iranom. Ako ne uspiju, vratit ćemo se vojnoj operaciji širokih razmjera." Istaknuo je i da ima "napretek vremena".
Sukladno navodima Index.hr-a, dvije strane iznose oprečne verzije o tome tko inicira dijalog. Dok Trump sugerira da je Teheran prvi pružio ruku, Baghaei je za austrijski ORF potvrdio da postoje razmjene poruka, ali i naglasio da su američke vojne akcije "uništile uvjete za smislene pregovore". Kao posrednici u krizi pojavljuju se Katar i Pakistan.
Unatoč diplomatskoj ofenzivi, Hormuški tjesnac, kroz koji je prije zatvaranja prolazilo oko 20 posto svjetske nafte i plina, ostaje zatvoren. Baghaei je potvrdio da se nastavljaju bilateralni razgovori s Omanom, ali bez uključenja SAD-a. Zamjenik predsjednika iranskog parlamenta Haji Babaii inzistira da bilo kakav dogovor ne smije ugroziti iranski suverenitet. Iran tvrdi da ima suverenitet nad tjesnacem i pravo određivanja ruta, dok se SAD i saveznici pozivaju na Konvenciju UN-a o pravu mora, navodi Index.hr.
Prema podacima američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), u operacijama osiguranja preusmjereno je 17 trgovačkih brodova, dva su onesposobljena, a dva pretražena. Istovremeno, Iranska Revolucionarna garda (IRGC) priopćila je da je presrela šest brodova koji su pokušali proći neodobrenim rutama, prisilivši ih na povratak nakon hitaca upozorenja. Kako prenosi HRT, prošlog je vikenda kroz tjesnac dnevno prolazilo manje od 10 brodova koji prevoze sirovine.
Stanka u sukobu Irana i SAD-a tijekom vikenda 25. i 26. srpnja 2026. dovela je do pada cijena nafte. Na londonskom je tržištu barel Brenta u ponedjeljak poslijepodne potonuo za 6,68 dolara, na 90,10 dolara. Na američkom tržištu WTI jeftiniji je za 5,75 dolara i stajao je 83,56 dolara, prenosi HRT Gospodarstvo. Barel košarice nafte OPEC-a u petak je pojeftinio za 5,52 dolara, na 97,21 dolara. Analitičar Ole Hvalbye iz SEB Researcha za HRT je konstatirao da "dvije strane nisu zapucale od prošlog petka, ali nisu dogovorile nikakav okvir niti mehanizam provjere niti su utvrdile rokove". John Evans iz PVM-a primjećuje pak da "obustava napada ne nudi nikakva jamstva da će nafta uskoro ponovno nesmetano poteći iz te regije".
Dok traje primirje u Perzijskom zaljevu, jemenski pokret Ansar Allah (Huti) pojačao je napade na saudijsku naftnu infrastrukturu. Gađana su postrojenja kod Jizana i Yanbua, na što je Saudijska Arabija odgovorila zračnim udarima. Promet kroz tjesnac Bab al-Mandeb, kroz koji prolazi 12 posto svjetske pomorske trgovine, osjetno je usporen, unatoč sporazumu SAD-a i Huta iz svibnja 2025. o prekidu napada na američke brodove.
Gospodarski pritisak u Iranu ne popušta. Prema svjedočanstvu koje prenosi Index.hr, 42-godišnja prevoditeljica Leila iz Teherana opisuje kako obitelji više ne mogu priuštiti voće: "Stvarnost je takva da prihodi ne prate inflaciju. Nakon što platimo stanarinu, kruh, rižu, meso i mliječne proizvode, moramo smanjiti kupnju voća." Umirovljenik Mohammad Bagher dodaje da njegova obitelj troši oko 70 posto manje voća nego prije. Istodobno, prvi potpredsjednik Irana Mohammad Reza Aref uvjerava da Iran "ne traži rat, ali će se braniti ako mu se nametne sukob", javlja IRNA.
Iako nema izravnog utjecaja na Hrvatsku, produžena kriza u Hormuškom tjesnacu i poremećaji u prometu naftom izravno utječu na globalne cijene energenata, a time i na troškove goriva i inflaciju u eurozoni, uključujući Hrvatsku.
