Iran tvrdi da je bio spreman napasti Ukrajinu
Visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe otkrio je da je Teheran planirao odmazdu za napad na brod, dok SAD i Iran bilježe napredak u pregovorima o Hormuškom tjesnacu.
Visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe otkrio je da je Teheran planirao odmazdu za napad na brod, dok SAD i Iran bilježe napredak u pregovorima o Hormuškom tjesnacu.
Visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohsen Rezaei izjavio je da je Iran bio spreman napasti tri lokacije u Ukrajini, ali je od tog plana odustao nakon što je Kijev uputio ispriku. Tu je izjavu prenijela iranska državna televizija Press TV, a prenosi Index.hr.
Planirana odmazda bila je odgovor na ukrajinski napad 25. srpnja 2026. godine na brod koji je Kaspijskim morem prevozio vojni teret između Irana i Rusije. Ukrajinska Sigurnosna služba (SBU) izvijestila je da je pogođeni brod djelovao zaobilazeći međunarodne sankcije. "Bili smo spremni napasti tri lokacije u Ukrajini, ali smo otkazali napad nakon ukrajinske isprike", naglasio je Rezaei.
Teheran je ukrajinski napad osudio kao "čin agresije" i poručio da "ne može ostati bez odgovora". Napetosti su se, čini se, smirile nakon što je vršitelj dužnosti ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrij Sibiha 28. srpnja 2026. telefonski razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem.
Aragči je tom prilikom rekao da je Ukrajina napad opisala kao nenamjeran te da Teheran ne želi daljnju eskalaciju. Sibiha je, sa svoje strane, izjavio da je s iranskim kolegom vodio "otvoren razgovor". "Ponovio sam da su sve akcije Ukrajine usmjerene isključivo na obranu naše zemlje od ruske agresije i da nikada nisu bile usmjerene protiv civilnih plovila ili ljudi", rekao je Sibiha.
Odnosi Ukrajine i Irana ostali su zategnuti otkako je Teheran 2022. godine počeo isporučivati Rusiji bespilotne letjelice Shahed, a kasnije joj je dao i licencu za njihovu proizvodnju na ruskom teritoriju. Time je Iran postao jedan od ključnih vojnih partnera Moskve tijekom ruske invazije na Ukrajinu punog opsega.
Istovremeno, američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je 4. kolovoza 2026. da je postignut napredak u razgovorima s Iranom i Omanom o povećanju komercijalnog brodskog prometa kroz Hormuški tjesnac, ali da konačni dogovor još nije postignut. "Došlo je do napretka u tim razgovorima, ali još nema konačnog rješenja. Nadamo se da će se to dogoditi vrlo brzo", rekao je Rubio novinarima u State Departmentu, prenosi Jerusalem Post.
Ministarstvo vanjskih poslova Katara potvrdilo je da Katar i Pakistan surađuju s Omanom na olakšavanju komunikacije između Irana i SAD-a. Savjetnik premijera Katara i službeni glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova dr. Majid bin Mohammed Al-Ansari izjavio je u utorak da je cilj regionalnih napora smiriti tenzije dovoljno da se omogući nastavak izravnog dijaloga između SAD-a i Irana.
U ponedjeljak je američki predsjednik Donald Trump optužio iransko vodstvo da šalje miješane signale u vezi s diplomacijom, rekavši da Teheran privatno traži pregovore o okončanju sukoba dok ih javno negira. Ponovio je da će se pritisak na tu zemlju nastaviti osim ako ne pristane na dogovor ili ono što je nazvao "potpunom predajom".
Posljednjih tjedana SAD i Iran razmijenili su vojne udare, pri čemu je Washington gađao ciljeve unutar Irana, a Teheran je odgovorio napadima na ono što je opisao kao američke vojne objekte i opremu u nekoliko arapskih zemalja, posebice u Jordanu, Bahreinu i Kuvajtu, prenosi Daily Sabah. Eskalacija je uslijedila nakon što su Washington i Teheran u lipnju 2026. potpisali memorandum o razumijevanju i pokrenuli pregovore o konačnom sporazumu. Pregovori su kasnije zapeli zbog neslaganja oko sigurnosnih jamstava i slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac. To je jedan od svjetski najvažnijih pravaca za opskrbu energijom i globalnu trgovinu.
