Američke sigurnosne agencije CISA i FBI optužuju skupine povezane s Iranskom revolucionarnom gardom za napad na sustave za upravljanje vodom u nekoliko saveznih država. Incident je podigao uzbunu u Washingtonu na najvišu razinu.
Američke sigurnosne agencije CISA i FBI objavile su 8. kolovoza 2026. da su hakerske skupine povezane s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) izvele napad bez presedana na sustave za upravljanje vodom i otpadnim vodama u nekoliko američkih saveznih država. Napad nije bio usmjeren na krađu podataka ili financijsku ucjenu, već na izravno ometanje rada vitalnih industrijskih kontrolnih sustava koji opskrbljuju stanovništvo pitkom vodom.
Prema dostupnim informacijama, meta napada bili su PLC uređaji (Programmable Logic Controllers) i SCADA sustavi koji služe za daljinsko praćenje i upravljanje pumpama, tlakom i doziranjem kemikalija u postrojenjima za preradu vode. Hakeri su iskoristili sigurnosne propuste u industrijskoj opremi koja je bila izravno povezana na internet bez odgovarajuće zaštite, dvostruke autentifikacije ili s tvornički postavljenim, podrazumijevanim lozinkama.
Nakon što su preuzeli kontrolu nad ekranima opreme u pojedinim komunalnim poduzećima, napadači su ostavili političke poruke i privremeno izbacili automatizirane sustave iz funkcije. Inženjeri su bili prisiljeni prijeći na ručno upravljanje postrojenjima kako bi spriječili ozbiljnije posljedice.
Zahvaljujući brzoj reakciji i sigurnosnim protokolima koji su omogućili prebacivanje na ručni režim rada, u ovom valu napada nije došlo do kemijskog onečišćenja pitke vode niti do dugotrajnih prekida u opskrbi. Dužnosnici iz CISA-e istaknuli su da je sama činjenica da je strano tijelo uspjelo pristupiti kontrolnim sustavima ozbiljno upozorenje za sve državne organe.
Sektor vodoopskrbe smatra se najslabijom karikom unutar kritične infrastrukture mnogih država. Sastoji se od tisuća malih, lokalnih poduzeća koja raspolažu skromnim proračunima za kibernetičku sigurnost. Za razliku od financijskog sektora ili telekomunikacija koji ulažu milijarde u zaštitu mreža, lokalni vodovodi često koriste stare računalne sustave koji godinama nisu ažurirani.
Stručnjaci upozoravaju da je tehnologija automatizacije u ovakvim postrojenjima uvedena radi smanjenja troškova i lakšeg upravljanja, ali bez prethodnog planiranja obrane od zlonamjernih upada s mreže. Scenarij u kojem bi hakeri mogli promijeniti razine klora u vodi ili iznenadnim zatvaranjem ventila izazvati pucanje cjevovoda više nije znanstvena fantastika, već realna opasnost.
Kibernetički napadi na infrastrukturu postali su ključno oružje u modernom ratovanju jer omogućavaju državama i sponzoriranim skupinama nanošenje ozbiljne štete uz minimalne troškove. Osim Irana, u sigurnosnim izvještajima kao vodeći akteri u ovoj oblasti redovito se spominju Rusija, Kina i Sjeverna Koreja.
Strategija ovih državnih hakerskih kolektiva je da u mirnodopskim uvjetima inficiraju kritične mreže rivalskih zemalja i ostave skrivene ulaze, kako bi u slučaju geopolitičke eskalacije mogli izdaleka paralizirati energetski ili prometni sustav. Ovaj slučaj poslužio je kao oštar poziv na buđenje svim europskim i regionalnim državama da hitno revidiraju sigurnost vlastitih komunalnih mreža.
Europska unija već je pooštrila regulative kroz direktivu NIS2, koja obvezuje sve operatere ključnih usluga na primjenu najstrožih standarda enkripcije i kontrole pristupa. Iako se ratovi i dalje vode tradicionalnim oružjem na frontovima, ključne bitke za stabilnost modernog društva sve se više odvijaju nevidljivo, u linijama koda i na mrežnim usmjerivačima.
Zaštita pitke vode, električne mreže i zdravstvenih ustanova od kibernetičkih upada u narednom desetljeću više neće biti samo tehničko pitanje IT službi, već jedan od primarnih stupova nacionalne sigurnosti svake suverene države.
