Istekao rok SAD-a i Irana za dogovor
Šezdeset dana od potpisivanja memoranduma u Parizu nema napretka, a Marjorie Taylor Greene tvrdi da se na strateškim sastancima raspravlja o nuklearnoj opciji protiv Irana.
Šezdeset dana od potpisivanja memoranduma u Parizu nema napretka, a Marjorie Taylor Greene tvrdi da se na strateškim sastancima raspravlja o nuklearnoj opciji protiv Irana.
Rok od 60 dana koji su Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili sredinom lipnja 2026. godine za postizanje sporazuma o okončanju rata istekao je u ponedjeljak, 17. kolovoza, bez ikakvog napretka. Memorandum o razumijevanju, koji je predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao u Parizu, pokazao se mrtvim slovom na papiru, a obje strane jasno su dale do znanja da do dogovora nije došlo, piše ABC.es.
Dokument, neformalno nazvan 'Memorandum iz Islamabada' jer je glavni grad Pakistana bio pozornica mnogih prethodnih pregovora, sadržavao je 14 točaka. Među njima su bile i ustupci Teheranu, uključujući ukidanje sankcija na izvoz i deblokadu zamrznute imovine. No pregovori su vrlo brzo propali nakon što je Iran zatražio potpunu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i optužio Washington za neispunjavanje obveza.
Dok diplomatski kanali miruju, bivša zastupnica u Zastupničkom domu SAD-a Marjorie Taylor Greene objavila je na Telegram kanalu WarFront Witness tvrdnju koja je odmah privukla pozornost. "Raspravljaju o korištenju nuklearnog oružja protiv Irana na strateškim sastancima. Da, dobro ste pročitali. To je stvarno. Ne nagađam, znam. I to je čisto zlo", napisala je Greene.
Njezina izjava dolazi u trenutku kada su SAD i Iran već gotovo šest mjeseci u ratu, a sukob je prerastao u ono što američki analitičari nazivaju ratom iscrpljivanja. Trump je rat započeo krajem veljače 2026. godine zajedno s Izraelom, s ambicioznim ciljevima koji su uključivali promjenu režima u Teheranu i trajno onemogućavanje Irana da razvije nuklearno oružje.
Ključni problem ostaje Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi jedna petina svjetske nafte i plina. Prolaz je zatvoren od početka rata, a iako obje strane tvrde da ga kontroliraju, realnost na terenu je nepromijenjena. Trump je prošlog petka najavio da će "uskoro" proglasiti tjesnac "teritorijem SAD-a", što je Teheran odmah odbacio.
Zatvaranje Hormuza i ratne turbulencije dovele su do rasta cijena energenata, a prosječna cijena benzina u SAD-u ponovno je premašila četiri dolara po galonu. Taj "bol na benzinskoj pumpi" mogao bi biti presudan faktor na jesenskim izborima za Kongres, gdje republikanci brane tijesne većine u oba doma.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragchi, ključna figura u pregovorima, prošlog je tjedna jasno poručio da memorandum više ne postoji. "Ne postoji prekid vatre koji sada treba produžiti", rekao je Aragchi, dodavši: "Bio je kraj rata, u kojem sada postoji novi status."
Anonimni iranski izvor potvrdio je Reutersu da su napori za oživljavanje sporazuma putem posrednika u slijepoj ulici. "Jedno od pitanja o kojima se raspravlja putem posrednika jest da se SAD vrati preliminarnom sporazumu i da se definiraju novi rokovi za ispunjenje obveza. Nije bilo nikakvog napretka", rekao je izvor. Time je ujedno demantirana informacija turske agencije Anadolu da je postignuto produljenje roka od 60 dana.
Tajnik riznice SAD-a Scott Bessent zaprijetio je "ekonomskom izolacijom bez presedana" protiv Irana, dok samo jedna trećina Amerikanaca podržava Trumpovo vođenje rata. Ekonomski pritisak osjeća se i u Europi, uključujući Hrvatsku, kroz više cijene energenata i poremećaje u globalnim lancima opskrbe.
