Italija predlaže migracijske centre izvan EU-a
Nakon krize u Ceuti, hitni sastanci EU-a održavaju se u sjeni žestoke razmjene optužbi između Španjolske i Italije o tome tko je zakazao u upravljanju migracijama.
Nakon krize u Ceuti, hitni sastanci EU-a održavaju se u sjeni žestoke razmjene optužbi između Španjolske i Italije o tome tko je zakazao u upravljanju migracijama.
Europska unija suočava se s novom političkom krizom izazvanom migracijama, ovoga puta obilježenom otvorenim sukobom između Rima i Madrida. Dok se u ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., održava hitan sastanak ministara unutarnjih poslova EU-a o situaciji u španjolskoj enklavi Ceuti, Italija je najavila da će predložiti uspostavu migracijskih centara izvan granica Unije, po uzoru na vlastiti sporazum s Albanijom, s fokusom na lokacije u Africi.
Prema pisanju talijanske novinske agencije ANSA, Rim će predložiti plan za povratne centre financirane iz proračuna EU-a, a koji bi se nalazili izvan bloka. Ova tema, poznata kao eksternalizacija migracija, trebala bi dominirati raspravama na jesen, uključujući summit EU-a u listopadu 2026. godine. Iako 21 zemlja članica podržava inicijativu Rima, a Europska pučka stranka (EPP) vrši pritisak, ključno otvoreno pitanje ostaje financiranje iz zajedničkog europskog proračuna, što bi moglo izazvati otpor fiskalno konzervativnih članica.
Paralelno s traženjem rješenja, eskalirao je verbalni rat između dvije mediteranske članice. Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares izravno je prozvao talijansku vladu, izjavivši da "nije bila dorasla situaciji" te da je Italija, a ne Španjolska, glavna ulazna točka migranata u Europu. Njegov talijanski kolega Antonio Tajani uzvratio je pozivajući se na brojke. "Španjolskom ministru vanjskih poslova ne odgovaram ja, nego brojke. Brojke koje su rezultat napornog rada, bilateralnih sporazuma s osam zemalja podrijetla i tranzita koje danas promiču redovite i sigurne migracijske tokove i suzbijaju trgovinu ljudima", poručio je Tajani, prenosi ANSA.
Prema posljednjim podacima agencije Frontex i UN-ove Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ruta srednjeg Mediterana s glavnim odredištem na Lampedusi i dalje je glavna za ulazak u EU. Do 15. srpnja 2026. u Italiju je morem stiglo 15.323 osobe, dok ih je u Španjolsku u istom razdoblju ušlo 14.479. Talijansko ministarstvo unutarnjih poslova ističe dramatičan pad dolazaka: u odnosu na prošlu godinu pad iznosi 55%, dok je u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, kada je zabilježeno 75.821 dolazaka, pad od čak 88%. Usporedbe radi, broj dolazaka do sredine srpnja 2024. bio je 30.323, a 2025. godine 33.116.
Gledajući ukupno petogodišnje razdoblje od 2021. do 2026., razlika je još izraženija. U Italiju su u tom periodu zabilježena 478.000 ulaska, dok ih je u Španjolsku stiglo 234.760. Ipak, iz Madrida upozoravaju da je upravo Španjolska ta koja trenutno snosi najveći teret, posebno nakon krize u Ceuti. Vrijedi podsjetiti da je Italija i sama prolazila kroz ozbiljne krize, poput one na Lampedusi u rujnu 2023. kada je između 12. i 15. rujna na otok stiglo više od 10.000 ljudi, privremeno nadmašivši broj stalnih stanovnika.
Pokušavajući smiriti tenzije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uputila je pismo španjolskom premijeru Pedru Sanchezu, odgovarajući na njegov zahtjev poslan u subotu. "Migracija je europski izazov koji zahtijeva europski odgovor. I zato je solidarnost ključna", napisala je von der Leyen, prenosi ANSA. Na sastanku stalnih predstavnika zemalja članica (Coreper II) izražena je "jaka solidarnost" sa Španjolskom i zajednička ocjena da je situacija u Ceuti brzo stavljena pod kontrolu.
S druge strane Atlantika, bivši američki predsjednik Donald Trump iskoristio je krizu za oštru kritiku. "Imigracija ubija Europu", izjavio je Trump, dodavši u Ovalnom uredu: "Dvije stvari ubijaju Europu: imigracija i energija."
Dok traju političke prepirke, ljudska cijena migracija na Sredozemlju i dalje raste. Unatoč ukupnom padu ilegalnih prelazaka granica EU-a za 40% u prvih pet mjeseci 2026., što je trend zabilježen u cijeloj Europi prema podacima Frontexa, smrtnost na moru se dramatično povećala. Samo na ruti srednjeg Mediterana u prvih sedam mjeseci 2026. poginule su 872 osobe, što je prosječno četiri smrtna slučaja dnevno, odnosno porast od 150% u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima IOM-a, omjer smrtnosti porastao je s jedne žrtve na 256 migranata prije jedanaest godina na jednu žrtvu na svakih 11,9 migranata u prvoj polovici ove godine, piše La Repubblica.
Ovi podaci, za koje IOM napominje da su vjerojatno podcijenjeni jer se za sve brodolome i ne sazna, bacaju mračnu sjenu na diplomatske rasprave o upravljanju migracijama.
