Doktorica znanosti Natalija Dunić za RTL Danas otkrila je da su mjerne postaje zabilježile meteotsunamije na nekoliko lokacija, a uvjeti za njihov nastanak mogli bi postati sve učestaliji zbog rekordnih temperatura mora.
Meteotsunamiji, meteorološki tsunamiji koji uzrokuju nagle oscilacije razine mora, nisu nepoznanica na Jadranu, no ove je godine zabilježen njihov nešto veći broj. Doktorica znanosti Natalija Dunić, koja radi u Laboratoriju za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, komentirala je za RTL Danas ovu pojavu te sve učestalije toplinske valove u moru.
Na pitanje jesu li meteotsunamiji sada češći, znanstvenica je naglasila da se ne može govoriti o dugoročnom trendu na temelju samo jedne godine, ali da su mjerne postaje zabilježile pojavu na nekoliko lokacija.
"Naše mjerne postaje izmjerile su pojavu meteotsunamija na nekoliko lokacija, među kojima su Mali Lošinj, Stari Grad i Vela Luka. Ne bih rekla da su sada češći jer se ipak radi o jednoj godini, ali ono što možemo sigurno reći jest da bi uvjeti koji prethode nastanku meteotsunamija u budućnosti mogli postajati sve učestaliji", rekla je Dunić.
Dunić je objasnila i mehanizam koji stoji iza ovih ekstremnih pojava, povezujući ih izravno s porastom temperature mora i pojačanim olujama.
"Toplo more pogoduje razvoju velikih oluja, a kada jaka fronta prolazi određenim područjem može doći do oscilacija tlaka koje na kraju mogu izazvati meteotsunamije", kazala je.
Iako se o njima manje govori, more je ovog ljeta pogođeno toplinskim valom. Program Copernicus izdao je upozorenje za cijelo Sredozemlje, a posljedice se osjećaju i u Jadranu.
"Copernicus je već neko vrijeme upozoravao na pojavu morskog toplinskog vala jer je temperatura površine mora više od tri stupnja viša od uobičajenog prosjeka za ovo doba godine. I u Jadranu bilježimo rekordne temperature površine mora", rekla je Dunić.
Znanstvenica je pojasnila da morski toplinski valovi funkcioniraju slično onima u atmosferi, ali njihove posljedice mogu trajati znatno dulje.
"Kao što se u atmosferi događa naglo povećanje temperature, tako se događa i u moru, samo što tamo to može potrajati tjednima ili mjesecima. Na nama znanstvenicima je da mjerimo, bilježimo i istražujemo uzroke takvih pojava", istaknula je.
Prema njezinim riječima, osim što atmosfera direktno grije more, energija može stići i s drugom vodenom masom. To je posebno izraženo u Jadranu, gdje topla vodena masa iz istočnog Sredozemlja može podići temperaturu. Dunić je naglasila da je ovo relativno novo područje istraživanja u Hrvatskoj i da se malo znanstvenika time bavi s fokusom na Jadransko more.
"Posebno kod nas u Jadranu može doći s istočnog Sredozemlja, jedna topla vodena masa u naše područje i onda nam podiže temperaturu. To je u Hrvatskoj relativno novo područje istraživanja, malo znanstvenika se bavi istraživanjem s fokusom na Jadransko more. Ja se nadam da će uskoro početi istraživanje kroz jedan novi projekt baš da vidimo koji su glavni fizikalni uzroci tom zagrijavanju ne samo na površini mora nego i u dubljim slojevima mora što je puno bitnije jer se dublji slojevi sporije hlade nego što se može površina ohladiti", rekla je Dunić.
