Jagode sada puštaju vriježe: Sačuvajte samo ove
Nakon glavne berbe jagode prirodno stvaraju izdanke pomoću kojih možete besplatno dobiti nove sadnice, ali ključno je znati koje zadržati, a koje ukloniti.
Nakon glavne berbe jagode prirodno stvaraju izdanke pomoću kojih možete besplatno dobiti nove sadnice, ali ključno je znati koje zadržati, a koje ukloniti.
Nakon što se glavna berba jagoda završi, biljke počinju formirati duge izbojke, poznate kao vriježe. Na tim izbojcima razvijaju se male biljke koje, čim dođu u dodir s tlom, razvijaju vlastito korijenje. Na ovaj način, od jedne zdrave jagode moguće je dobiti više novih sadnica bez potrebe za kupnjom dodatnog sadnog materijala.
Međutim, nije preporučljivo zadržati svaku vriježu koja se pojavi. Razvoj vriježa troši energiju matične biljke, pa prevelik broj mladih biljaka može oslabiti čitav nasad. Za razmnožavanje stoga birajte samo najzdravije i najplodnije jagode, bez uvelih listova, mrlja, deformacija ili znakova štetnika.
Najbolji izbor obično je prva mlada biljka na vriježi, to jest ona koja je najbliža matičnoj jagodi. Ona se razvila najranije, dobiva najviše hranjivih tvari i najčešće stvara najjače korijenje. Drugu biljku na istoj vriježi također možete zadržati ako je dobro razvijena, dok je ostale, slabije izbojke bolje ukloniti.
Na jednoj matičnoj jagodi dovoljno je sačuvati dvije ili tri kvalitetne sadnice. Sve ostale vriježe odrežite pomoću čistih škara kako biljka ne bi trošila energiju bez potrebe. Nemojte ih izvlačiti jer postoji mogućnost oštećenja korijena ili izvlačenja cijele biljke iz tla.
Odabranu mladu biljku nemojte odmah odrezati od matične jagode. Stavite je na rastresitu i vlažnu podlogu te je nježno učvrstite koristeći savijenu žicu, posebnu ukosnicu za biljke ili mali kamen. Vrh rozete mora biti iznad razine tla jer ako ga zatrpate, može doći do truljenja.
Kako biste olakšali presađivanje, pored matične biljke postavite manju posudu napunjenu dobrim supstratom. Mladi izdanak jagode postavite na površinu tla i pričvrstite ga, dok vriježa ostaje spojena s matičnom biljkom. Na taj način sadnica će se ukorijeniti izravno u posudi, bez kasnijeg oštećivanja osjetljivog korijenja.
Tlo održavajte umjereno vlažnim, ali ga nemojte natapati. Nakon dva do četiri tjedna provjerite je li se razvilo korijenje. Nježno povucite biljku; ako se opire i počela je razvijati nove listove, znači da se korijenje dobro razvilo.
Tek tada škarama prerežite vriježu koja je povezuje s matičnom biljkom. Novu sadnicu ostavite još nekoliko dana na istom mjestu da se navikne na samostalan rast, a zatim je premjestite na pripremljenu gredicu. Središnji dio biljke, točnije mjesto gdje izbijaju listovi, mora biti u ravnini s tlom.
Za razmnožavanje nemojte koristiti stare, slabe ili bolesne jagode, čak i ako proizvode mnogo vriježa. Takve nove biljke mogu prenijeti bolesti i dati slabiji prinos. Sadnice koje potječu od zdravih i plodnih biljaka, zasađene krajem ljeta ili početkom jeseni, imat će dovoljno vremena da se ukorijene prije zime, a već sljedeće sezone mogle bi dati prve plodove, kako prenosi Lika Online.
