Javni dug Hrvatske skočio na 55 milijardi eura
U godinu dana dug je porastao za 4,6 milijardi eura, no Hrvatska i dalje ostaje ispod maastrichtskog praga od 60 posto BDP-a. Raste i interes građana za državne obveznice.
U godinu dana dug je porastao za 4,6 milijardi eura, no Hrvatska i dalje ostaje ispod maastrichtskog praga od 60 posto BDP-a. Raste i interes građana za državne obveznice.
Hrvatska je na kraju travnja 2026. godine svojim kreditorima dugovala ukupno 55 milijardi eura, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB). To predstavlja povećanje od 4,6 milijardi eura, odnosno devet posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U usporedbi s krajem 2025. godine, javni dug je porastao za 2,7 milijardi eura ili 5,2 posto. Ipak, podaci za travanj pokazuju i blago mjesečno smanjenje duga od 148 milijuna eura.
Najveći generator rasta javnog duga je središnja država, čije su obveze dosegnule 54 milijarde eura. Ona tako čini više od 98 posto ukupnog javnog duga Hrvatske.
Istovremeno, zabrinjava trend zaduživanja na lokalnoj razini. Općine, gradovi i županije bilježe rast obveza već 15 mjeseci zaredom, i to po dvoznamenkastim stopama. U travnju je godišnja stopa povećanja njihova duga iznosila 21,4 posto, što je ubrzanje u odnosu na 20 posto zabilježenih u ožujku. S druge strane, fondovi socijalne sigurnosti nastavili su smanjivati svoj dug, koji je na godišnjoj razini manji za 32,2 posto.
Struktura duga otkriva da se Hrvatska i dalje oslanja na dugoročne instrumente. Obveznice čine oko 65 posto nekonsolidiranog duga, dok ostatak otpada na kredite, depozite i kratkoročne vrijednosne papire. Analitičari Raiffeisena posebno ističu snažan rast izdavanja trezorskih zapisa Ministarstva financija, zbog čega je unutarnji dug u segmentu kratkoročnih vrijednosnih papira na godišnjoj razini porastao za 45,5 posto.
Hrvatska se dominantno financira na domaćem tržištu. Krajem travnja domaći investitori držali su 68,6 posto javnog duga, dok je udio inozemnih vjerovnika iznosio 31,4 posto. Nakon ulaska u europodručje, udio domaće komponente stabilizirao se na oko 70 posto. Ulaganja samih građana u državne vrijednosne papire porasla su s 3,9 na 4,9 milijardi eura u samo godinu dana, a financijska poduzeća povećala su svoju izloženost s 31,1 na 32,6 milijardi eura.
Iako nominalni dug raste, ključni pokazatelj zaduženosti u odnosu na gospodarstvo ostaje povoljan. Na kraju prvog tromjesečja 2026. omjer javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 58,4 posto, što je tek 0,2 postotna boda više nego godinu dana ranije.
"Domaći fiskalni pokazatelji i dalje su povoljniji od prosjeka europodručja, ponajprije zahvaljujući snažnom nominalnom rastu gospodarstva", ocijenio je Petar Bejuk, analitičar Raiffeisena. Za cijelu 2026. godinu očekuje da će udio javnog duga ostati ispod 60 posto BDP-a, uz opasku da fiskalna politika treba sačuvati dovoljno prostora za reakciju na potencijalne buduće rizike.
