Jedni primaju 1.318, a drugi 635 eura
Premijer Plenković najavljuje povećanje za 200.000 branitelja, no podaci otkrivaju golem raskorak između povlaštenih mirovina i onih ostvarenih radom nakon rata.
Premijer Plenković najavljuje povećanje za 200.000 branitelja, no podaci otkrivaju golem raskorak između povlaštenih mirovina i onih ostvarenih radom nakon rata.
Najava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da će se povećanje mirovina odnositi na oko 200.000 hrvatskih branitelja mogla bi navesti na pogrešan zaključak da svi oni primaju izdašne iznose. Stvarnost je, međutim, znatno složenija i otkriva dvije gotovo potpuno odvojene stvarnosti unutar braniteljske populacije, gdje jedni primaju u prosjeku 1.318 eura, a drugi tek 635 eura mjesečno.
Prema podacima koje donosi Teleskop.hr, prvu i najpoznatiju skupinu čini oko 72.500 korisnika invalidskih i obiteljskih mirovina ostvarenih prema posebnim propisima o hrvatskim braniteljima. Riječ je o braniteljima čija je invalidnost izravno povezana s Domovinskim ratom, kao i o članovima obitelji poginulih, nestalih ili umrlih branitelja. Njihova prosječna mirovina iznosi 1.318 eura.
S druge strane, otprilike 68.500 veterana koji su se zaposlili nakon sukoba i dobili su mirovinu temeljem standardnog zakona o mirovinskom osiguranju. Oni u prosjeku imaju oko 31 godinu staža, ali primaju tek 635 eura mjesečno, što je manje od polovice iznosa koji dobivaju korisnici posebnog braniteljskog zakona.
Njihove mirovine nisu potpuno izjednačene s mirovinama osoba koje nisu sudjelovale u ratu. Kada se izračunava mirovina veterana, osobni bod se povećava prema broju dana provedenih u borbenim područjima, a dobrovoljci uživaju i dodatne privilegije. No, ključan je problem što se taj postotak primjenjuje na mirovinu zarađenu plaćama i godinama staža. Osoba s niskim primanjima, periodima bez posla ili kraćim radnim stažem, čak i nakon povećanja za veterane, može završiti s malom mirovinom.
Za usporedbu, prosječna starosna mirovina prema općem zakonu, bez međunarodnih sporazuma, bila je 721,73 eura u lipnju 2026. Za umirovljenike s najmanje 40 godina staža prosjek je bio 879,28 eura. Prosječna radnička mirovina iznosi oko 636 eura, a više od 660.000 umirovljenika u Hrvatskoj prima manje od 570 eura mjesečno. Upravo u tom segmentu mirovinskog sustava nalazi se mnogo veterana koji su nastavili raditi nakon Domovinskog rata.
Premijer sada najavljuje poseban dodatak na mirovinu, čiji bi iznos ovisio o trajanju sudjelovanja u obrani Hrvatske. Prema istom kriteriju, najniže veteranske mirovine bi se također povećale, a ukinulo bi se i posljednje preostalo smanjenje dijela mirovina vojnika, policajaca i drugih ovlaštenih službenika. Broj od oko 200.000, prema analizi, ne odnosi se na posebne veteranske mirovine, već bi uključivao korisnike mirovina po veteranskom zakonu, veterane umirovljene po općem propisu, korisnike najnižih mirovina te dio umirovljenih vojnika i policajaca.
Konkretni iznosi po danu provedenom u obrani, kao ni točan izračun koliko će pojedinoj skupini mirovina stvarno porasti, za sada nisu objavljeni.
Na 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja, 5. kolovoza 2026., premijer Plenković objavio je na društvenoj mreži X poruku u kojoj je istaknuo da je "Oluja bila briljantna vojna pobjeda, legitimna oslobodilačka operacija i kruna borbe Hrvatske za slobodu". Podsjetio je da su pod vodstvom prvog predsjednika Franje Tuđmana hrvatski branitelji, vojnici i policajci u samo nekoliko dana oslobodili najveći dio okupiranog teritorija.
"Danas, tri desetljeća nakon izborene slobode, naša je odgovornost toj slobodi osigurati trajnost i snagu, a naša se zahvalnost ne iskazuje samo riječima, nego konkretnom brigom za dostojanstvo hrvatskih branitelja", poručio je Plenković, dodajući kako Hrvatska snažno ulaže u vojsku nabavom Rafalea, Black Hawka, Leoparda, CAESAR-a, HIMARS-a i Bayraktara te jačanjem protuzračne obrane i kibernetičke sigurnosti, uz podsjetnik da je zemlja članica NATO-a.
