Još bih malo ostao na odmoru
Psihologinja Nina Crnogorac Šabić opisala je postgodišnji sindrom i otkrila ključan znak koji razlikuje prolaznu nelagodu od dubljeg nezadovoljstva poslom.
Psihologinja Nina Crnogorac Šabić opisala je postgodišnji sindrom i otkrila ključan znak koji razlikuje prolaznu nelagodu od dubljeg nezadovoljstva poslom.
Posljednji dani godišnjeg odmora za mnoge su obilježeni sjetom i rastućom napetošću. Umjesto da u potpunosti iskoriste preostale slobodne trenutke, misli im već lutaju prema radnim obvezama i prvom radnom danu. Taj prvi dan potom često dočeka s umorom i razdražljivošću, potpuno suprotno očekivanom povratku punom energije. No, psihologinja Nina Crnogorac Šabić poručuje da je takva reakcija sasvim prirodna.
Stručni naziv za to prolazno stanje je postgodišnji sindrom. Riječ je o kratkom razdoblju prilagodbe nakon odmora tijekom kojeg se mogu javiti nezadovoljstvo, razdražljivost ili čak blaga tjeskoba.
"Na godišnjem nam je bilo lijepo. Bili smo bez velikih obveza, odmarali smo se, družili s dragim ljudima i uživali. Nakon toga slijedi prilagodba na redovne obveze i aktivnosti pa nije neobično da ljudi pomisle: 'Još bih malo ostao na odmoru' ili 'Ne da mi se vratiti na posao'. Dobra je vijest da ta prilagodba najčešće traje vrlo kratko", objasnila je Crnogorac Šabić.
Dodaje kako su to uglavnom blaži simptomi koji ne utječu značajno na svakodnevno funkcioniranje. "Ljudi se vrlo brzo ponovno prilagode uobičajenom radnom ritmu i nastave normalno funkcionirati", ističe psihologinja.
Način na koji doživljavamo kraj godišnjeg može, međutim, otkriti i više od obične prolazne nelagode. Psihologinja naglašava da je intenzitet otpora prema povratku izravno povezan s time kako se osjećamo na svom radnom mjestu.
"Ako radimo posao koji volimo, ako smo zadovoljni odnosima s kolegama, nadređenima i uvjetima rada, povratak će nam biti puno lakši. Naravno da nam se ne prekida godišnji odmor, ali nije nam problem ponovno krenuti raditi. S druge strane, ako su odnosi na poslu loši, ako smo pod velikim pritiskom ili smo općenito nezadovoljni poslom koji radimo, tada će otpor prema povratku biti znatno veći. U tom slučaju problem nije završetak godišnjeg odmora, nego način na koji se osjećamo na poslu", pojasnila je Crnogorac Šabić.
Jedna od najčešćih pogrešaka koju ljudi rade jest prerano mentalno opterećivanje obvezama koje ih čekaju. Crnogorac Šabić to uspoređuje s poznatim osjećajem nedjeljom navečer, kada mnogi već tuguju za vikendom iako još uvijek imaju slobodnog vremena pred sobom.
"To radimo i vikendom. Već u nedjelju navečer razmišljamo kako je vikend gotov, iako je pred nama još dio slobodnog vremena. Nema smisla unaprijed se stresirati. Dok traje odmor, treba ga iskoristiti i biti prisutan u tom trenutku", savjetuje.
Iako ne postoji čarobni štapić za trenutni nestanak postgodišnjeg sindroma, psihologinja smatra da je ključ u promjeni načina razmišljanja i svjesnom preusmjeravanju fokusa. Umjesto da razmišljamo o onome što smo izgubili završetkom odmora, korisnije je podsjetiti se vrijednosti koju nam posao donosi.
"Važno je podsjetiti se kako nam je posao važan i da zbog njega ostvarujemo mnoge stvari u životu. Nažalost, ne možemo biti na godišnjem odmoru cijelo vrijeme. Zato je dobro što prije ponovno usmjeriti fokus na svakodnevicu i pokušati je učiniti što ugodnijom, iako je razdoblje potpunog odmora završilo", zaključila je Crnogorac Šabić.
