Još jedno veliko priznanje za Emira Hadžihafizbegovića
Jedan od najznačajnijih regionalnih glumaca na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu primit će Počasno Srce Sarajeva za izniman doprinos filmskoj umjetnosti.
Jedan od najznačajnijih regionalnih glumaca na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu primit će Počasno Srce Sarajeva za izniman doprinos filmskoj umjetnosti.
Kada se osvrnete na najupečatljivija lica regionalne kinematografije, jedno od prvih koje ćete prepoznati zasigurno pripada Emiru Hadžihafizbegoviću. Ovaj glumac, čiji opus broji više od stotinu uloga u kazalištu, na filmu i u drugim medijima, dobit će još jedno veliko priznanje. Na 30. Sarajevo Film Festivalu, koji se održava od 14. do 21. kolovoza 2026., bit će mu dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva.
Vijest je potvrdio direktor festivala Jovan Marjanović, istaknuvši kako su među nama umjetnici čiji rad postaje dio kulturnog pamćenja jedne sredine. "Kada se osvrnemo na bosanskohercegovačku i regionalnu kinematografiju, svuda prepoznajemo trag Emira Hadžihafizbegovića i njegovih uloga duboko utkanih u neka od najznačajnijih filmskih ostvarenja", izjavio je Marjanović za Gloriju.
Dodao je kako je zadovoljstvo dodijeliti nagradu umjetniku koji je obilježio kinematografiju sredine iz koje je potekao, a njegov glumački opus nadilazi granice jezika, država i scena.
Rođen 20. kolovoza 1961. u Tuzli, Hadžihafizbegović je prvotno imao sasvim drugačije planove. "Kad sam 1981. došao iz vojske, koju sam služio u Puli, krenuo sam upisati novinarstvo, ali sam zakasnio na prijamni. Preko puta bila je sarajevska Akademija scenskih umjetnosti i, da ne izgubim godinu, jednostavno sam ušao unutra", prisjetio se glumac u intervjuu za Gloriju.
Na prijemnom je ispitu vladala velika gužva, a on je stigao nespreman i bez potrebne dokumentacije. Sudbina se okrenula kada mu je tadašnja dekanica Razija Lagumdžija u zadnji čas dopustila da pokaže što zna. "Izveo sam Lorcu, Jesenjina, Tina Ujevića, monolog iz 'Tvrđave', pa odsvirao i otpjevao pjesmu Kemala Montena na gitari, koju mi je posudio neki student iz Beograda", ispričao je. Od 260 kandidata, u uži izbor ušlo ih je četrdeset, a primljeno samo osmero. S najboljim rezultatom upisao je klasu koju je te godine primao i sljedeće četiri godine vodio proslavljeni redatelj Emir Kusturica. Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao je 1986. godine.
Nakon angažmana u Narodnom pozorištu u Tuzli i ratnog razdoblja, Hadžihafizbegović je karijeru nastavio graditi u Sarajevu. Ostvario je više od 70 uloga u igranim filmovima, a njegov rad obilježile su suradnje s istaknutim autorima poput Rajka Grlića, Ognjena Sviličića, Jasmile Žbanić, Pjera Žalice i Srđana Vuletića. Filmovi u kojima je igrao nagrađivani su na prestižnim festivalima u Cannesu, Berlinu, Locarnu i Rotterdamu.
Za ulogu u filmu "Takva su pravila" osvojio je nagradu za najboljeg glumca u programu Orizzonti na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji te Zlatnu arenu u Puli. Dobitnik je i Nagrade Andrej Tarkovski na Međunarodnom filmskom festivalu "Zerkalo" u ruskoj Ivanovskoj oblasti.
Kao prvak i direktor Kamernog teatra 55 u Sarajevu, autor je četiri autorska projekta s kojima je gostovao na svjetskim pozornicama od New Yorka i Toronta do Pariza, Londona i Sydneya. I nakon 40 godina karijere, glume se, kako kaže, još uvijek nije zasitio. Uz ovo priznanje, priprema i veliku autobiografsku monografiju naziva "Život je mudra priprema za smrt".
"Uvijek se sjetim jedne misli: 'Ako hoćeš da nasmiješ Boga, iznesi mu svoje planove.' Ništa nije slučajno", zaključio je Hadžihafizbegović svoju životnu priču o jednom propuštenom prijamnom ispitu za novinarstvo koji ga je odveo u svijet glumačkih veličina.
