Buzetski gradonačelnik upozorio je na odgovornost lokalnih političara za otpad u Gospiću i Pazinu te istaknuo kako Buzet prednjači u odvojenom prikupljanju s više od 60 posto.
Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin na konferenciji za novinare u srijedu, 19. kolovoza 2026., poručio je da su u Istri najveći problem "eko hulje", odnosno pojedinci koji smeće bacaju gdje stignu. Pritom je istaknuo da Grad Buzet ima pravo govoriti o otpadu jer, prema službenim podacima za pretprošlu godinu, bilježi stopu odvojenog sakupljanja od 60,2 posto, dok je prosjek Istarske županije 37 posto. Za prošlu godinu podaci još nisu dostavljeni, ali Kajin tvrdi da su već sada daleko iznad te brojke.
Kajin se osvrnuo na slučajeve Gospića i Pazina, gdje je otpad završio bez potrebnih dozvola. U Pazinu se opasni otpad skladištio sto metara od DORH-a, trgovačkog suda, prekršajnog suda, sjedišta Županije, Grada, doma zdravlja, vrtića, hitne i knjižnice, a nitko ne može reći da nije znao. "Kod Gospića i Pazina problem su lokalni neodgovorni političari. Nitko nije izdao dozvolu za opasni otpad, a tamo se našao", kazao je Kajin.
Buzet je, naglasio je, izbjegao sličnu sudbinu zahvaljujući referendumu iz svibnja 2015. godine, kada su građani odbili kompostanu koja je trebala prikupljati kokošji gnoj iz pola Europe. Najviše problema imali su, tvrdi, s tadašnjom ministricom Ankom Mrak-Taritaš i ministrom Mihaelom Zmajlovićem. "Za njih je sve bilo čisto, i da nije pao Mamić, kompostana bi se Buzetu zbog njih i dogodila", rekao je. Dodao je da kroz Buzet nije prošao nijedan kamion tog otpada jer slovenski carinici na graničnom prijelazu Sočerga brane prijelaz kamionima težima od 7,5 tona.
Govoreći o proceduri zbrinjavanja azbesta, Kajin je opisao kako se prijava vrši putem aplikacije ministarstva e-ONTO, gdje se unose podaci o lokaciji, kreira prateći list koji ovjeravaju grad, prijevoznik i onaj tko zbrinjava. Kada se utvrdilo da je krov Sportske dvorane u Buzetu, izgrađene sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pokriven azbestom, Buzet je bez razmišljanja krenuo u sanaciju koja je koštala 160.000 eura, a azbest je zbrinut u Križevcima.
"U Buzetu nikome nije palo na um da azbest baci u neku fojbu. Uvjeren sam da se nitko za opasni otpad u Gospiću ili Pazinu nije pridržavao te procedure", poručio je. Istaknuo je da će sanacija otpada u Pazinu državu koštati 8,1 milijuna eura, dok se trenutni nužni troškovi za Kaštijun procjenjuju na 13 do 14 milijuna eura. Kaštijun je, smatra, najveći test za lokalnu samoupravu Istre i problem koji Vlada neće rješavati.
Kajin je upozorio i na širi kontekst: Hrvatska godišnje izvozi 100.000 tona komunalnog i 50.000 tona opasnog otpada, a otprilike toliko i uvozi, ali bez reda i nadzora. Hrvatska je jedina zemlja u EU, uz Maltu, koja nema spalionicu. Imala ju je dok se Pluto nije samozapalio ili ga je netko zapalio, a Tomašević ne dozvoljava da se dogodi nova. Centralno pitanje, po njemu, nije hoće li Vlada sanirati Gospić i Pazin, nego gdje ubuduće smjestiti odlagalište. U Buzetu ga ne žele, a Kaštijun je priča za sebe.
Buzetski gradonačelnik podržao je izjavu Peršurića koji je kritizirao čelnika SDP-a jer je poručio da je od sanacije ekološke katastrofe u Gospiću važniji opoziv premijera. "Sumnjam da će u Istri netko tko stvara, dobro neki hoće, glasati za SDP i Možemo, jer su svjesni kamo bi ih njihova vlast dovela, a avantura im nije potrebna", kazao je. Ustvrdio je i da ne vidi formulu po kojoj bi SDP, Možemo i Most zajedno vladali te je upitao gdje će Hajdaš Dončić, čija je obitelj, kako tvrdi, upetljana u smeće više nego prvi, drugi ili treći ešalon Vlade, ako nije uspio ni "blitzkrieg" Milanovića.
