Istraga Uskoka otkriva desetke tisuća tona ilegalno odloženog otpada u Gospiću i drugim gradovima, a vještačenja potvrđuju opasna svojstva materijala i utjecaj na okoliš. Slučaj je prerastao u političku krizu Vlade.
Godinama se u Gospiću priča o nepropisnom odlaganju otpada, a puni opseg toga postao je vidljiv nakon što su policija i Uskok proveli istragu protiv poduzetnika Josipa Šinceka, njegove supruge Monike i ostalih osumnjičenih. Iz javno dostupnih informacija proizlazi da je Šincekova firma i ranije bila pod lupom inspekcija, posebno u vezi s prekograničnim kretanjem otpada, što ukazuje da problem nije nastao odjednom.
Rasplitanje jednog od najtežih ekoloških zločina u povijesti Hrvatske započelo je u veljači 2025. godine, kad su supružnici Šincek uhićeni. Uskok je 14. veljače 2025. službeno započeo istragu zbog sumnje da je postojala organizirana mreža za ilegalno rukovanje otpadom. U to vrijeme istraga je obuhvaćala deset osoba i četiri tvrtke, a sumnjičilo ih se za udruživanje radi počinjenja kaznenih djela, teško kazneno djelo protiv okoliša, krivotvorenje dokumenata, poreznu utaju i pranje novca.
Dokument koji je iznio Milinović otkriva da je Grad Gospić imao informaciju o zbrinjavanju otpada još 10. listopada 2023. godine. "Dobio sam dokument od jednog djelatnika jer ga službeno nije bilo gdje, kaže, 10. listopada 2023. u 13:48 jedan od građana poslao je mail da se tamo zbrinjavaju deseci tisuća tona otpada. Znači, grad, institucija Grada je tu informaciju imala. Dokument postoji", izjavio je Milinović za Telegram.hr.
Aktivisti su početkom 2024. godine putem MUP-ove aplikacije prijavili slučaj otpada u Gospiću, no nisu dobili povratnu informaciju o tome je li nešto po prijavi poduzeto. Stanovnici tvrde da su godinama slušali glasine o sumnjivom odlaganju otpada i da su fotografirali kamione koji su dolazili mjesecima, ali da nitko nije poduzeo ništa.
U veljači 2025. Europol je objavio procjenu prema kojoj je ilegalno odloženo najmanje 35.000 tona otpada, čime je ostvarena zarada od najmanje četiri milijuna eura. Analiza u laboratoriju otkrila je da se ilegalno odloženi otpad, koji je bio prijavljen kao plastika koja se može reciklirati, po zakonu smatra opasnim otpadom. Postoji sumnja da je kriminalna skupina nezakonito zakapala i odlagala medicinski otpad koji je dolazio iz hrvatskih poduzeća.
Istraga je pokrivala razdoblje od početka 2022. do 30. rujna 2024., a tijekom tog vremena, prema sumnjama istražitelja, organiziran je uvoz i dovoz otpada te njegovo nepropisno odlaganje u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Istražitelji smatraju da je Šincek bio ključna figura u sustavu kroz koji je u Hrvatsku navodno uvezeno i ilegalno odloženo oko 35.000 tona otpada, uglavnom iz Italije, Slovenije i Njemačke.
Par mjeseci kasnije, 13. lipnja 2025., Uskok proširuje istragu protiv troje okrivljenika i jedne pravne osobe. U tom okviru, također se osvrću na višeg savjetnika za zaštitu okoliša Ličko-senjske županije, protiv kojeg postoji sumnja da je tijekom rujna i listopada 2022. dodijelio dozvolu za upravljanje otpadom jednoj firmi, iako preduvjeti za to nisu bili zadovoljeni.
U ožujku 2026. istraga je ponovno proširena: pridodano je još troje osumnjičenih, a u predmet je uključena i lokacija u Senju, gdje je, prema Uskoku, ilegalno odloženo najmanje 2640,23 tone otpada. HRT je u svibnju javio da se uz Šincekovu tvrtku u cijeloj priči pojavljuju i druge firme.
U ožujku 2026. izrađen je nalaz i mišljenje vještaka zaštite okoliša za industrijski kompleks u Bilajskoj 50 u Gospiću, koji je po nalogu Uskoka izradio Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prema nalazu i njegovoj dopuni koje je Uskok objavio 6. kolovoza, vještačenje je utvrdilo da se na toj lokaciji nalazi oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada, uključujući plastiku, otpad od električne i elektroničke opreme, medicinski otpad te građevinski i mineralni materijal.
Dio analiziranih uzoraka pokazao je opasno svojstvo ekotoksičnosti (HP14), a u jednom uzorku granična vrijednost bila je prekoračena otprilike deset puta. U podzemnim vodama nizvodno od tog mjesta, analize su otkrile prisutnost PFAS spojeva, dok u kontrolnom uzorku uzetom uzvodno, njihove razine nisu prelazile granicu detekcije. Prema mišljenju vještaka, deponij najvjerojatnije uzrokuje širenje PFAS spojeva u podzemne vode, a nezakonito odlaganje otpada ima stvaran lokalni učinak na njihovo stanje.
Zbog zabrinutosti zbog mogućeg utjecaja ilegalnog odlagališta na vodu, 23. ožujka 2026. uzeti su uzorci s izvorišta Mrđenovac, iz vodoopskrbne mreže u Gospiću te s izvorišta Tonkovića vrilo u Otočcu. U Mrđenovcu, kao i u vodi iz javne mreže koja ga opskrbljuje, nijedan od 20 testiranih PFAS spojeva nije nađen, dok je na Tonkovića vrilu izmjerena koncentracija PFAS spojeva koja je bila 20 puta manja od dozvoljenog maksimuma.
HZJZ je 12. kolovoza 2026. izvijestio da je tijekom te godine obavljeno više testiranja na PFAS spojeve, a pozitivan rezultat zabilježen je samo u jednom uzorku, i to na Tonkovića vrilu. Zavod naglašava da dosadašnji nalazi ne ukazuju na to da je javna voda za piće u županiji zagađena zbog ilegalnog odlagališta. Od početka godine, obavljeno je 159 analiza osnovnih parametara koji se odnose na zdravstvenu ispravnost vode.
Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije uputio je poziv građanima koji koriste vlastite bunare, cisterne ili lokalne vodovode koji nisu dio javnog vodoopskrbnog sustava da se odmah jave kako bi se prikupili podaci o individualnoj vodoopskrbi.
Nakon svega oglasio se i Josip Šincek, koji je istaknuo da je postupak protiv njega još uvijek u tijeku te da ga se unaprijed proglašava odgovornim za ovaj slučaj. Ustvrdio je i da se zanemaruju drugi mogući izvori onečišćenja na području Like te zatražio da se ispitivanja prošire i na druge lokacije.
"O mojoj krivnji i krivnji moje obitelji ne mogu odlučivati novinari, političari ni senzacionalistički naslovi. O odgovornosti mogu odlučivati isključivo nadležna tijela, na temelju potpunih dokaza i zakonito provedenog postupka. Ne bježim ni od istrage ni od odgovornosti. Tražim samo da se utvrde sve činjenice, da se čuju obje strane i da za sve vrijede jednaka pravila", naveo je Šincek u objavi.
Posljednjih dana slučaj je prerastao u jednu od najvećih političkih kriza Vlade Andreja Plenkovića. Premijer je nakon sastanka vladajuće koalicije sazvanog zbog afere u Gospiću ustvrdio da oni koji kritiziraju Vladu "usred ljeta" ne žele dobro Hrvatskoj. Slučaj Gospić nazvao je političkom odnosno "politikantskom" razinom problema, tvrdeći da oporba dezinformacijama širi paniku i stvara "histeriju" među građanima.
Građanima je rekao da je voda sigurna za konzumaciju, ali kada su ga pitali može li jamčiti njezinu sigurnost, odgovorio je da on ne daje jamstva, već samo prenosi informacije od HZJZ-a. Nakon toga uslijedile su brojne oštre reakcije, a oporba zahtijeva političku odgovornost, glasanje o povjerenju Vladi i hitno čišćenje tog područja.
Zvonimir Troskot iz Mosta govorio je o cjelokupnom sustavu gospodarenja otpadom, ističući da problem nije samo u administrativnim greškama, već da se među otpadom nalaze i opasne te infektivne vrste. Slučaj Šincek postao je mnogo ozbiljnija priča od običnog ilegalnog odlagališta: sada se ne postavlja samo pitanje tko je zakopao otpad u Gospiću i na drugim mjestima, nego i kako je moguće da je sustav godinama omogućavao da takav otpad uopće dospije tamo.
