Kako su Monika i Josip trovali 'hrvatsku grudu': Za 4 milijuna eura
Zastupnica Možemo Dušica Radojčić zatražila je maksimalne kazne za odgovorne za ilegalno odlaganje opasnog otpada u Gospiću, gdje je prema vještačenju zakopano 37.000 tona otpada.
Zastupnica Možemo Dušica Radojčić zatražila je maksimalne kazne za odgovorne za ilegalno odlaganje opasnog otpada u Gospiću, gdje je prema vještačenju zakopano 37.000 tona otpada.
Dušica Radojčić, zastupnica Možemo i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, tražila je da svi koji su odgovorni za ilegalno odlaganje opasnog otpada u Gospiću dobiju najstrože zatvorske kazne. Istaknula je i potrebu za političkom odgovornošću nadležnih institucija.
"Nije bilo nikakve sumnje da su tlo i podzemne vode oko deponija ilegalno odloženog i zakopanog opasnog otpada u Gospiću onečišćeni. Dovoljno je bilo vidjeti osušena stabla oko deponija, jeziv prizor s jasnom porukom o utjecaju tog otpada na okoliš", izjavila je Radojčić za Zagreb.info.
Prema nalazima vještaka Geotehničkog fakulteta, izrađenima po nalogu USKOK-a, na gospićkom području zakopano je i rasuto oko 37.000 tona otpada. Među njime su ostaci obrade elektroničkog otpada, medicinski otpad, plastika i RDF. Stručnjaci su utvrdili da se radi o ekotoksičnom otpadu koji predstavlja neposredan ili dugoročni rizik za okoliš.
Na lokaciji su izmjerene i izrazito visoke koncentracije olova, čak 1051 miligram po kilogramu tla, što je 10 puta više od dopuštene vrijednosti. Primijećeni su i stvarni utjecaji na prirodu, kao što su prenošenje štetnih tvari u biljke, nestanak vegetacije na oko 17.796 četvornih metara te uništavanje i propadanje staništa.
U središtu istrage nalazi se bračni par Josip i Monika Šincek. Prema istražiteljima, Josipa Šinceka smatraju glavnim organizatorom cijele sheme, dizajnirao je sustav u kojem se novac zarađivao na otpadu upravo tako što se on nije pravilno zbrinjavao. Njegova supruga Monika je, kako USKOK sumnja, bila ključna u poslovnoj i obiteljskoj mreži kroz koju su se dogovarali poslovi, upravljalo tvrtkama i koordinirali radnici na terenu.
Shema je funkcionirala tako što su Šincekovi nudili niže cijene od konkurencije za zbrinjavanje otpada. Umjesto skupe i ispravne obrade, otpad dovezen u Hrvatsku je drobljen, prekrivan zemljom i šljunkom ili pomiješan s građevinskim materijalom. Razlika između naplaćenog zbrinjavanja i jeftinijeg zakopavanja ostajala je njima.
Prema procjenama Europola, bračni par Šincek je ilegalnim zbrinjavanjem i zakopavanjem oko 35.000 tona opasnog otpada protupravno zaradio oko 4 milijuna eura. USKOK ih tereti za oko 466.000 eura izravne nezakonite dobiti samo kroz smanjene porezne obveze i nelegalne naknade u Hrvatskoj.
Otpad je u Hrvatsku stizao uglavnom iz Italije, Slovenije i Njemačke, a dio medicinskog otpada dolazio je i iz hrvatskih bolnica. U Gospiću se dovozio na prostor bivšeg PPK Velebita, gdje su se koristili silosi, otvoreni prostori i okolno zemljište. Kad je prostora nestalo, posječen je i dio šume.
Nalazi su pokazali visoke koncentracije opasnih PFAS spojeva u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta, a lokacija predstavlja aktivni izvor širenja onečišćenih voda u okoliš. Iako vodoopskrbni sustav Gospića prema dosad poznatim informacijama nije ugrožen, Možemo upozorava da bi trebalo hitno provjeriti mogući utjecaj na druge vodoopskrbne sustave koji koriste podzemne vode nizvodno od lokacije.
Dio podzemnih voda iz ličkog krškog bazena prirodnim tokovima hrani izvore u podvelebitskom primorju i na otocima, pa stranka traži ciljana i stalna testiranja potencijalno ugroženih izvora i sustava. Europarlamentarni zastupnik Možemo Gordan Bosanac u lipnju 2026. poslao je sedmero stanovnika s gospićkog područja na testiranje prisutnosti PFAS spojeva u organizmu u Bruxelles. Rezultati analiza bit će poznati u rujnu.
