Dok se borimo s ljetnim vrućinama i tražimo svaki način da se rashladimo, malo tko razmišlja o tome što se u tim trenucima događa s našim krvnim tlakom. Kardiologinja dr. Nieca Goldberg iz centra NYU Langone Health upozorava da dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može imati ozbiljne, čak i opasne posljedice po zdravlje srca i krvožilnog sustava.
Iako se briga o srcu najčešće povezuje s prehranom i tjelovježbom, vremenske prilike igraju jednako važnu ulogu. Znanstveno istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu Circulation Research potvrdilo je jasnu vezu između vrućine i povećane smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prema nalazima istraživača, svaki stupanj povećanja temperature dovodi do porasta stope smrtnosti od navedenih bolesti za 2,1 posto.
Kako vrućina obara tlak i opterećuje srce
Mnogi ne razmišljaju o utjecaju vremena na srce, no ta je veza vrlo stvarna. Dr. Goldberg, koja je osnovala Centar za žensko zdravlje Joan H. Tisch, pojašnjava da dulji boravak na ljetnoj vrućini može dovesti do opasnog pada krvnog tlaka.
"Kada se tijelo pregrije, krvne se žile šire kako bi se oslobodila toplina. To može dovesti do pada krvnog tlaka, pogotovo ako zbog znojenja dođe do dehidracije", objasnila je za Parade. Iako se snižavanje tlaka može činiti korisnim, takav pad uzrokovan vrućinom može biti opasan. "Razina promjene ovisi o pojedincu, a utječu i faktori poput tjelesne težine i kondicije. Neki mogu osjetiti slabost ili vrtoglavicu, osobito pri naglom ustajanju ili nakon duljeg boravka na otvorenom", dodaje.
Visoke temperature ne samo da smanjuju krvni tlak, već i povećavaju napor srca, koje mora raditi intenzivnije kako bi se tijelo ohladilo. Zbog toga puls može rasti brže nego inače, čak i pri aktivnostima koje se inače čine laganima. "Gubitak tekućine znojenjem može smanjiti volumen krvi, što srcu otežava pumpanje", ističe dr. Goldberg. Kod pacijenata s postojećim srčanim problemima, ove promjene mogu dovesti do pojave znakova poput pritiska u prsima, otežanog disanja ili gubitka svijesti.
Tko je u najvećem riziku?
Dr. Goldberg ističe da bi osobe koje pate od srčanih tegoba, niskog tlaka, prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa ili bubrežnih bolesti trebale biti iznimno oprezne tijekom toplinskih udara. Isto vrijedi i za stariju populaciju.
"Starije osobe izložene su većem riziku jer njihovo tijelo ne regulira temperaturu jednako učinkovito i teže prepoznaju rane znakove toplinske iscrpljenosti", kaže. Ona također naglašava da pojedini lijekovi, kao što su diuretici i neki preparati za regulaciju tlaka, mogu povećati sklonost dehidraciji ili otežati organizmu prilagodbu na visoke temperature.
Kako se zaštititi i prepoznati opasnost
Za proaktivnu brigu o zdravlju, dr. Goldberg preporučuje prevenciju i pripremu. "Aktivnosti na otvorenom planirajte u hladnijim dijelovima dana, pijte dovoljno tekućine, nosite laganu odjeću i odmarajte se u hladu ili klimatiziranom prostoru", savjetuje. Za one koji imaju srčanu bolest ili druge kronične tegobe, preporučuje konzultaciju s liječnikom o sigurnosnim mjerama tijekom velikih vrućina te o eventualnim izmjenama u terapiji.
Također je ključno uočiti znakove koji ukazuju na to da toplina štetno djeluje na krvožilni sustav. To uključuje vrtoglavicu, slabost, izrazit umor, lupanje srca, nelagodu u prsima, kratak dah ili nesvjesticu. "Ove simptome ne smijete zanemariti, pogotovo ako već imate problema sa srcem", upozorava kardiologinja.
Ako osjetite neki od navedenih simptoma, potrebno je prekinuti aktivnost i skloniti se na hladno ili u klimatiziran prostor. "Pijte vodu ako možete, skinite usku odjeću i odmorite se. Ako se simptomi ne poprave brzo ili osjetite bol u prsima, trajan nedostatak zraka, zbunjenost ili gubitak svijesti, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć", poručuje dr. Goldberg.
Iako je trajno povišen krvni tlak štetan za srce, jednako opasan može biti i tlak koji naglo opadne ili je prenizak. Zaštitu možete osigurati pijenjem dovoljno tekućine i izbjegavanjem boravka na ekstremnoj vrućini kad god imate priliku.