Analiza Europske komisije pokazuje da bi nova pravila o ostacima pesticida u uvezenoj hrani mogla drastično podići cijene kave, citrusa i drugih proizvoda, dok proizvođači izvan EU-a upozoravaju na trgovinske barijere.
Uskoro bi moglo doći do znatnog poskupljenja jutarnje kave, čaše soka od naranče ili palačinki s borovnicama. Ako Europska unija provede plan o pooštravanju pravila za ostatke pesticida u uvezenim poljoprivrednim proizvodima, potrošače bi to moglo značajno udariti po džepu, pokazuje analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), znanstvene službe Europske komisije, objavljena u četvrtak.
U najgoroj mogućoj situaciji, kada se proizvođači izvan EU-a uopće ne bi uskladili s novim propisima, cijena kave bi mogla skočiti za 332 posto, a citrusi za 82 posto. Uvoz poljoprivrednih proizvoda u Uniju pao bi za 41 posto, a stočari bi plaćali skuplju stočnu hranu, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje hrane.
Predložene mjere dio su šireg paketa o sigurnosti hrane i stočne hrane. Bruxelles želi dopuštenu razinu ostataka pesticida čija je uporaba u EU-u zabranjena zbog zdravstvenih i okolišnih rizika spustiti praktički na tehničku nulu. To bi konkretno značilo da bi proizvođači izvan EU-a morali odustati od upotrebe pojedinih pesticida kako bi svoje proizvode mogli plasirati na europsko tržište.
Komisija još uvijek nije donijela konačnu odluku o tome koje bi aktivne tvari točno bile obuhvaćene novim pravilima. JRC je prepoznao 18 aktivnih tvari koje bi mogle biti pod zabranom, a mjera bi mogla utjecati na 235 proizvoda iz 86 zemalja. Čak i u scenarijima koji su bliži stvarnosti, gdje bi se proizvođači iz trećih zemalja prilagođavali novim zahtjevima u različitom opsegu, cijene za potrošače bi rasle, uvoz bi se smanjivao, a proizvodnja unutar EU-a bi se povećavala.
Prijedlog je izazvao zabrinutost među proizvođačima iz brojnih dijelova svijeta. Upozorenja dolaze iz Južne Afrike, Kanade, Hondurasa, Brazila, Kalifornije i Maroka, gdje proizvođači strahuju da bi nova pravila mogla smanjiti izvoz i dovesti do gubitka radnih mjesta. Amine Bennani, predsjednik Marokanske udruge proizvođača bobičastog voća, smatra da se europsko "usklađivanje standarda" u praksi pretvara u trgovinsku barijeru.
"Izbor je između bobičastog voća dostupnog tijekom cijele godine, koje je zdravo, sigurno i po prihvatljivoj cijeni, te ograničene proizvodnje po visokoj cijeni", rekao je Bennani.
Posebno je naglasio da bi nova pravila mogla ozbiljno naštetiti marokanskoj proizvodnji bobičastog voća, koja zapošljava oko 250.000 ljudi, te je istaknuo da njegova udruga nije bila konzultirana.
Europska komisija tvrdi da želi spriječiti situaciju u kojoj se na europsko tržište kroz uvoz vraćaju tvari čija je uporaba unutar EU-a zabranjena. Dio europskih poljoprivrednika snažno podržava ovakav pristup jer vjeruju da bi svi proizvođači koji žele prodavati na europskom tržištu trebali poštivati ista pravila.
Ova mjera je također povezana s rastućim nezadovoljstvom europskih poljoprivrednika trgovinskim sporazumom EU-a s Mercosurom, koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Francuska se posebno ističe, jer je početkom 2026. već zabranila određene proizvode s ostacima pesticida koji su zabranjeni u EU-u, čime je ograničila uvoz proizvoda poput krumpira i avokada.
Plan su pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) već osporile Australija, Kanada, Paragvaj i SAD, dok Međunarodno udruženje za svježe proizvode ističe kako su postojeći međunarodni standardi sigurnosti hrane dovoljni za zaštitu kupaca i poticanje razmjene. Europska unija sada se suočava s teškom odlukom: zaštititi europske poljoprivrednike i inzistirati na jednakim standardima za sve ili riskirati smanjenje uvoza i povećanje cijena hrane za potrošače.
