Kina drži 70% svjetske proizvodnje ključnih tehnologija
Dok Washington ulaže u luku na Solomonskim Otocima kako bi obnovio odnose u regiji, analiza The New Yorkera otkriva razmjere kineske industrijske dominacije.
Dok Washington ulaže u luku na Solomonskim Otocima kako bi obnovio odnose u regiji, analiza The New Yorkera otkriva razmjere kineske industrijske dominacije.
Kina danas kontrolira oko 70 posto svjetske proizvodnje dronova, električnih vozila, litij-ionskih baterija i solarnih ćelija, otkriva opsežna analiza magazina The New Yorker objavljena 4. kolovoza 2026. godine. Tekst pod nazivom "The Future, Made in China" nastao je nakon višemjesečnog istraživanja u Pekingu i oslikava zemlju koja je tehnološki naprednija i samouvjerenija nego ikad prije, dok su Sjedinjene Američke Države zaokupljene unutarnjim političkim previranjima i trgovinskim sporovima.
U području industrijske robotike Kina instalira više robota nego sav ostatak svijeta zajedno, a prema broju registriranih kliničkih ispitivanja u biomedicini već je pretekla SAD. Ekonomisti na koje se tekst poziva ističu kako presudna prednost više nije samo izum nove tehnologije, već sposobnost njezine masovne proizvodnje, brzog unaprjeđenja i potpune integracije u širu ekonomiju.
Poseban naglasak analize stavljen je na različite pristupe razvoju umjetne inteligencije. Dok se u SAD-u raspravlja o dalekosežnoj umjetnoj općoj inteligenciji, kineske tvrtke fokusirane su na konkretnu primjenu u tvornicama, logistici i svakodnevnim uslugama. Ograničen pristup najsuvremenijim američkim čipovima paradoksalno je potaknuo razvoj jeftinijih i efikasnijih rješenja.
Kao primjer se navodi kineski startap DeepSeek, koji je početkom godine privukao pozornost Silicijske doline modelom razvijenim uz znatno manje resursa nego što se smatralo potrebnim. Iako su se pojavile optužbe o korištenju nedozvoljenih čipova i preuzimanju znanja, prevladavajuća reakcija unutar Kine bila je jednostavna: rješenje funkcionira dobro i košta manje.
Analiza ne prikazuje isključivo kineski trijumf. Detaljno se opisuje i sveprisutni državni nadzor, stroga politička kontrola i ograničavanje slobode govora. Kao simbol tanke granice između napretka i kontrole navodi se sustav umjetne inteligencije koji analizira mikroekspresije lica kako bi procijenio emocionalno stanje osobe.
Tekst sugerira da je Kina uspjela spojiti autoritarnu političku kontrolu s izrazito agresivnom industrijskom politikom, što omogućuje dugoročno strateško planiranje u prioritetnim sektorima. Također se postavlja teza da su američke politike, poput trgovinskog rata pokrenutog 2018. i izvoznih ograničenja za čipove, nesvjesno ubrzale kineski tehnološki razvoj potičući ulaganja u domaće lance opskrbe.
U kontekstu rastućeg kineskog utjecaja, SAD poduzima konkretne korake za jačanje svoje pozicije u Pacifiku. Premijer Solomonskih Otoka Matthew Wale izjavio je 28. srpnja 2026., nakon povratka iz Washingtona, da su Sjedinjene Države u naprednim pregovorima o financiranju luke u njegovoj zemlji.
Američki dužnosnici dali su, prema Waleovim riječima, "čvrstu obvezu, ovisno o detaljima" za financiranje pristaništa, električne energije, skladišta goriva i cesta u Bina Harboru, u provinciji Malaita. "Bina je kritična," naglasio je premijer, govoreći o velikom projektu koji uključuje izgradnju tvornice za preradu tune svjetske klase, otvaranje tisuća radnih mjesta i uspostavu međunarodne luke otporne na klimatske promjene.
Analitičari ovaj potez vide kao želju Washingtona da osigura partnerstvo Honiare sa zapadnim saveznicima u sektorima sa sigurnosnim implikacijama te da obnovi odnose s regijom koji su opisani kao "anemični". Prema procjenama promatrača, trenutni sigurnosni nagib pacifičkih otočnih država usmjeren je prema Australiji, potom Sjedinjenim Državama, pa tek onda Kini.
