Testna platforma u kineskoj provinciji Hubei postavila je treći svjetski rekord u ubrzanju maglev vozila na kratkoj udaljenosti u samo šest mjeseci, otvarajući vrata budućnosti ultra-brzog transporta i elektromagnetskih lansirnih sustava.
Kineski istraživači postigli su nevjerojatan podvig u svijetu tehnologije magnetske levitacije. Eksperimentalno maglev vozilo ubrzalo je od 0 do 800 km/h za samo 5,3 sekunde, postavivši novi svjetski rekord, prenosi CCTV Finance. Ovaj treći uzastopni rekord postavljen je na testnoj platformi u provinciji Hubei u razmaku od samo šest mjeseci.
Za razliku od konvencionalnih vlakova, ovo eksperimentalno vozilo ne koristi kotače za kretanje po tračnicama. Umjesto toga, snažne magnetske sile podižu ga iznad vodilice, potpuno eliminirajući kontakt i trenje. Sustav funkcionira tako da naizmjenična elektromagnetska polja, koja stvaraju zavojnice duž pruge, generiraju putujući magnetski val. Taj val doslovno vuče i gura vozilo naprijed, djelujući poput goleme, precizno kontrolirane praćke.
Kako bi lagano vozilo ostalo stabilno pri ovako ekstremnim brzinama, testna infrastruktura mora zadovoljiti nevjerojatno stroge tolerancije. Odstupanja duž pruge ograničena su na samo 0,5 milimetara, a kontrolni sustav tijekom rada održava preciznost pozicioniranja na razini milimetra. Platforma je također dokazala da ekstremna brzina ne onemogućuje kontrolirano zaustavljanje; nakon postizanja 800 km/h, vozilo se glatko zaustavilo na udaljenosti nešto većoj od 200 metara.
Put do ovog najnovijeg rekorda bio je brz i impresivan. Prva javna vožnja održana je u lipnju 2025. godine, kada je vozilo dosegnulo približno 650 km/h za 7,1 sekundu. Već sljedećeg mjeseca, istraživači su podigli maksimalnu brzinu na otprilike 697 km/h. Vrhunac je uslijedio u studenom 2025. godine, kada je test podigao rekord na 799,2 km/h, uz istovremeno značajno smanjenje vremena potrebnog za ubrzanje.
Iz izvještaja CCTV Financea proizlazi da su navedena tri testa verificirala više važnih tehnologija, među kojima su brza isporuka velike količine energije, magnetski pogon, upravljanje lebdenjem pri visokim brzinama, točno pozicioniranje te zaustavljanje u nuždi.
Iako je vozilo koje je postavilo rekord još uvijek laboratorijski model, a ne prototip putničkog vlaka, potencijalne primjene su goleme. Podaci iz postrojenja u Hubeiju mogli bi podržati razvoj ultra-brzog transporta unutar cijevi sa sniženim tlakom ili u vakuumu, gdje bi se eliminacijom trenja kotača i većeg dijela otpora zraka mogle održavati brzine slične onima koje postižu zrakoplovi, ali na tlu.
Ipak, u skorijem razdoblju, značaj ove tehnologije vjerojatno će biti izraženiji u područjima koja nisu vezana uz prijevoz putnika. Elektromagnetski pogonski sustav mogao bi se prilagoditi za ubrzavanje raketa ili vojnih zrakoplova prije polijetanja, čime bi se smanjila njihova ovisnost o gorivu koje moraju nositi. Sličan uspjeh postigao je i još jedan kineski tim sa Sveučilišta za obrambenu tehnologiju, koji je na stazi od približno 400 metara uspio ubrzati vozilo mase oko 1.100 kilograma do 194 m/s (698,4 km/h) u samo dvije sekunde.
Za širu primjenu ove tehnologije, inženjeri moraju riješiti probleme vezane uz energetsku učinkovitost, sigurnost putnika, veličinu vozila, troškove infrastrukture te izgradnju duljih i vrlo precizno poravnatih pruga. Srodni sustavi također bi u budućnosti mogli pokretati maglev dizala i industrijsku transportnu opremu bez trenja.
