Situacija u Konavlima postala je neizdrživa. Zbog tranzitnog prometa prema Crnoj Gori, Grčkoj i Albaniji, na graničnom prijelazu Karasovići za prelazak državne granice čeka se i do deset sati, a kolona je proteklih dana dosegnula nevjerojatnih 25 kilometara. Općinski načelnik Božo Lasić aktivirao je stožer civilne zaštite i obratio se javnosti dramatičnim apelom, tražeći hitne mjere institucija kako bi se svakodnevni život u paraliziranoj općini barem ublažio.
Lokalci pomažu putnicima dok se čeka u nedogled
Prema izvještajima s terena, desni trak Jadranske magistrale potpuno je okupiran vozilima stranih tablica, a putnici nemaju gdje obavljati osnovne životne potrebe. Dok čekaju satima, Konavljani im priskaču u pomoć: puštaju ih u svoje domove, donose vodu i hranu. Prema objavi na Facebook stranici Zavazda Konavle, mladi iz Pridvorja predvođeni župnikom don Petrom podijelili su čak 1000 sendviča. Istovremeno, konavoski vatrogasci već danima dijele vodu putnicima zarobljenim u kolonama.
Jutros je, prema podacima Hrvatskog autokluba, situacija bila nešto blaža, ali i dalje daleko od normalne. Na ulazu u Hrvatsku na graničnom prijelazu Gornji Brgat u 8 sati čekalo se sat i 30 minuta, a na Metkoviću Doljani pola sata. Kolona se na državnoj cesti D8 protezala od skretanja za Radovčiće do Karasovića, a druga noć zaredom stvarala se i na skretanju za benzinsku postaju u Kuparima.
Godinama poznat problem bez rješenja
Načelnik Lasić, koji je na probleme upozoravao još 2024. i u ožujku 2026., te nakon lokalnih izbora 2025., ističe kako bez izgradnje brze ceste nema trajnog rješenja. "Nijedno zlo nije samo za zlo", rekao je Lasić, dodajući kako se nada da će trenutna kriza konačno potaknuti državu na djelovanje. Njegovo obraćanje, međutim, u kolumni na Narod.hr kritizira autor Ivica Granić, koji primjećuje da izostaje oštra kritika odgovornih u Vladi i ministarstvima te da se aktivacija stožera civilne zaštite doima kao podizanje drame bez stvarnog rješavanja uzroka.
Problem je strukturalan i poznat godinama: autocesta A1 praktički prestaje kod Ploča ili Ravče, a nastavak prema Dubrovniku više puta je odgađan. Iako je HAC u 2026. ponovno pokrenuo prethodna savjetovanja i povećao procijenjene vrijednosti radova, to je za sada tek priprema, a ne gradnja. Brza cesta kroz Župu Dubrovačku i Konavle, koja bi povezala i zračnu luku Ruđer Bošković, desetljećima se najavljuje.
Nejednaka zastupljenost juga
Dok se na sjeveru zemlje infrastruktura ubrzano razvija, poput druge cijevi tunela Učka koja je puštena u promet i nastavka prema Matuljima koji se očekuje do kraja 2026., hrvatski jug osjeća se zapostavljeno. Pelješki most, iako izgrađen i funkcionalan, ne rješava unutarnju povezanost Dubrovačko-neretvanske županije niti lokalne gužve u Konavlima, ističe se u kolumni.
Odgovornost političara s juga
Posebno se kritiziraju utjecajne figure HDZ-a s područja Dubrovnika i županije: Frano Matušić, Dubravka Šuica, Nikola Dobroslavić te potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Njima se zamjera što desetljećima, unatoč pristupu nacionalnim i europskim razinama odlučivanja, nisu uspjeli izlobirati nastavak autoceste i brze ceste. "Kako ih nije sram doći u Dubrovnik?", pitanje je koje, prema kolumni, prirodno dolazi od stanovnika koji žive s posljedicama višegodišnjeg zanemarivanja.
Umjesto priznanja neuspjeha, političari se služe uobičajenim obrascima: naglašavaju ono što je napravljeno, poput Pelješkog mosta, i odgovornost prebacuju na procedure, visoke cijene i složene okolnosti. Uz ironičnu notu, Granić zaključuje kako stanovnicima juga, osim Božje providnosti, preostaje nada u Anu Maslać, suprugu premijera Plenkovića, kao Dubrovkinju hercegovačkih korijena koja bi mogla potaknuti realizaciju nekog projekta.