Komora traži hitan fond: paprika izgorjela na 50 stupnjeva
Poljoprivrednici s istoka Hrvatske bore se sa sušom, a Hrvatska poljoprivredna komora upozorava da bez nacionalnog fonda za prilagodbu klimatskim promjenama prijeti atrofija cijelog sektora.
Poljoprivrednici s istoka Hrvatske bore se sa sušom, a Hrvatska poljoprivredna komora upozorava da bez nacionalnog fonda za prilagodbu klimatskim promjenama prijeti atrofija cijelog sektora.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) zatražila je osnivanje posebnog domaćeg fonda kojim bi se financiralo restrukturiranje proizvodnje i prilagodba klimatskim promjenama, objavio je HRT u srijedu, 19. kolovoza 2026. godine. Ovogodišnja suša najviše je pogodila proizvođače na istoku zemlje, a posljedice su već vidljive na terenu.
Na njivi obitelji Bošković iz Cerne ni stalno uključen sustav za navodnjavanje više nije dovoljan da se nadjačaju ekstremne temperature. "Paprika je gotovo cijela izgorjela. Kiše nije bilo mjesecima, a sunce je bilo, 50 stupnjeva je bilo... I kako da paprika raste u takvim uvjetima", pita se poljoprivrednik Josip Bošković.
Njegov kolega Mirko Bošković računao je na oko pet tona paprike po hektaru, no sada kaže da će biti dobro ako izvuče barem tonu. Za iduće sezone planira znatno veću investiciju. "Napravio sam projekciju na 35 hektara da postavimo kompletno cijeli sustav mreža gdje bismo odmah ujedno imali kompletan sustav obrane od leda i sustav obrane od ovih visokih temperatura. Eto, da pokrijemo cijelo polje, to je negdje između milijun i dvjesto do milijun i petsto tisuća eura", objasnio je Mirko.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić upozorava da upravo u takvim slučajevima počinje problem cijele hrvatske poljoprivrede. Zato HPK traži snažan domaći fond koji bi poljoprivrednicima pomogao u prilagodbi.
"Trebao bi biti prije svega efikasan, znači treba služiti za podizanje novih voćnjaka, novih vinograda, novih staklenika, naročito insistirati na povećanju stočarske proizvodnje gdje smo stvarno dosegnuli nivo ispod 50% samodostatnosti. I ako to ne uspijemo napraviti u sljedećih par godina, uz sve promjene na tržištu, klimatskih promjena, načina života, načina rada, zarađivanja novaca, bojim se da ćemo polako atrofirati poljoprivredu", izjavio je Mihelić.
Osnivanje snažnog nacionalnog fonda podržava i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Državni tajnik Marinko Beljo ističe da prilagodba klimatskim promjenama znači i promjene vezano uz to što se i gdje sije.
"Struka predlaže da se ide s ranijom sjetvom, da se skrati vrijeme zriobe i da se izbjegnu krizni mjeseci, a to je sedmi i osmi mjesec kada je najkriznije vrijeme i evo to se pokazuje već nekoliko godina, a za pretpostaviti da će to biti i u budućnosti. Tako da neke kulture koje su dosad bile sjajne u određenom području, morat će se jednostavno izmještati polako prema zapadu", objasnio je Beljo.Država već izdvaja milijune za štetu
Dok se proizvodnja prilagođava novoj stvarnosti, država računa i na pomoć proizvođačima koji su već pretrpjeli štetu. Prema izvješću HRT-a, prošle je godine iz državnog budžeta i sredstava EU-a isplaćeno 20 milijuna eura za naknadu štete uzrokovane prirodnim katastrofama.
