Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin u emisiji Novi dan kritizirao je Vladinu odluku o povećanju braniteljskih mirovina, ističući nedosljednost ekonomske politike i zanemarivanje drugih sektora.
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin oštro je u ponedjeljak komentirao najavu premijera Andreja Plenkovića o povećanju braniteljskih mirovina. Gostujući u emisiji Novi dan kod voditeljice Hanan Nanić, Kroflin je ustvrdio da potez Vlade nije u skladu s ranijim porukama o potrebi "hlađenja" gospodarstva te da otkriva dvostruke kriterije prema različitim skupinama građana.
Kroflin je podsjetio da je ministar financija Tomislav Ćorić donedavno uvjeravao javnost kako je nužno hladiti ekonomiju kako bi se građani lakše nosili s inflacijom. Istovremeno, najavljeno je ukidanje poreza na mirovine, čime se oslobađa 180 milijuna eura za umirovljenike. "Kako možete hladiti ekonomiju ako s druge strane povećavate masu novca za određenu kategoriju građana ove zemlje i time dižete njihovu kupovnu moć? To su oprečne poruke", rekao je Kroflin za N1. Dodao je i da je upitna pravednost smanjivanja poreza onima s najvišim mirovinama. "Ne kažem da nije trebalo smanjiti porez na mirovine, za dio ljudi jest. No za one mirovine koje su 2500 ili 3000 eura nije trebalo smanjivati porez", pojasnio je sindikalist.
Vlada predlaže povećanje braniteljskih mirovina za 201.304 korisnika, što obuhvaća gotovo 76 posto branitelja i članova njihovih obitelji koji su u mirovini. Izmjene bi se trebale primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine, a godišnji trošak za državni proračun procjenjuje se na 88,5 milijuna eura.
Sindikalist nije protiv povećanja braniteljskih mirovina ako postoje ekonomske mogućnosti, ali smatra da kriteriji moraju biti jednaki za sve. "Mi kao sindikat nismo protiv toga da se povećavaju prava svih građana ove zemlje, ali to onda mora biti koherentno, ujednačeno, pravedno, na temelju nekakvih stvarnih potreba", naglasio je. Kroflin je ukazao i na nelogičnost u odnosu prema zaposlenicima javnih službi, čije plaće rastu dvostruko sporije od prosječnih plaća u gospodarstvu. "Ne može se onda za zaposlenike za koje je odgovorna Vlada reći: ‘Zbog inflacije nemamo ove godine ništa za korekciju osnovice, moramo rušiti vaše realne plaće.’ A onda kad vas netko politički isprovocira, uđe u vaše biračko tijelo, onda odjednom nađete gotovo 100 milijuna eura. To ne klapa jedno s drugim", ustvrdio je.
Kroflin je posebno ukazao na problem predavača na sveučilištima, koji tijekom cijelog radnog vijeka mogu napredovati samo za jednu stepenicu, za razliku od drugih nastavnih radnih mjesta koja imaju dva stupnja napredovanja. Sindikat već šest mjeseci pokušava Ministarstvu ukazati na taj problem. "To nisu nova radna mjesta ili zapošljavanja, to je samo jedan dio plaće nekoga tko bi trebao napredovati tijekom karijere, tih ljudi je malo, oko dvjestotinjak maksimalno ljudi koji bi u nekom trenutku mogli steći uvjete za napredovanje za treću stepenicu. To nije nova plaća, nego povećanje od 10 do 15 posto, zanemariv novac. Za to nema novca, ali kad se premijera isprovocira, nađe se 100 milijuna eura. To nije korektno", poručio je Kroflin.
Prema Kroflinovu mišljenju, najava povećanja braniteljskih mirovina izravno je povezana s političkim pritiskom nakon inicijativa stranke Možemo u Saboru. "To je biračko tijelo koje je HDZ-u svetinja. Premijera je to smetalo pa je onda on ono što se govorilo u Saboru na neki način prepakirao da bi tom dijelu populacije isprezentirao da je on taj koji brine o njima", izjavio je.
Osvrnuo se i na Vladin antiinflacijski paket, ocijenivši ga PR-ovskim mjerama bez stvarnog kapaciteta za kontrolu inflacije. "Pad inflacije koji vidimo nije došao zbog tih mjera. Te mjere su bile PR-ovske mjere jer Plenkovića inflacija žulja, a nema adekvatne instrumente kako inflaciju kontrolirati, a nešto je morao napraviti", rekao je Kroflin.
Premijer Plenković je u međuvremenu, u nedjelju, na društvenim mrežama objavio da Vlada prelazi na tjedno reagiranje na cijene goriva te da će cijene svih pet energenata biti niže: eurosuper za 6 eurocenta po litri, eurodizel za 4, plavi dizel za 3, a plin u spremnicima i bocama za 8 eurocenta.
